Kako se mozak poigrava s nama: "Ljudima ne upravlja razum, on je samo iluzija"

KLJUČNI PODACI
  • Znanstvenici tvrde da je vjerovanje da su naša ponašanja i uvjerenja rezultat pažljivog razmatranja samo iluzija
Piše: Hina
srijeda, 20.8.2014. 09:58
Smanji veli�inu slova Tekst Pove�aj veli�inu slova

Ilustracija: Shutterstock

RAŠIRENO vjerovanje da su naša ponašanja i uvjerenja rezultat pažljivog razmatranja svih raspoloživih činjenica i svjesne odluke samo je utješna iluzija, tvrde znanstvenici, te upozoravaju da se ljudski mozak služi raznim trikovima kako bi nas "prevario" da o sebi mislimo kao o razumnim bićima čija svijest igra važnu ulogu u načinu našeg razmišljanja.

Iako je za većinu ljudskih ponašanja moguće pronaći posve prihvatljivo razumno objašnjenje, zapravo smo vrlo malo svjesni stvarnih psiholoških procesa zakopanih duboko ispod površine, kojima se mozak poigrava s nama, utječući na naše životne odabire, odluke i stajališta, ističu znanstvenici.

Kako se mozak poigrava s nama

Riječ je o temeljnim mentalnim procesima koji su zahvaljujući eksperimentalnoj psihologiji danas dobro dokumentirani i objašnjeni, a upravo oni objašnjavaju takve stvari kao primjerice zašto tvrdimo da nam se neka kazališna predstava za koju smo skupo platili ulaznicu svidjela, iako zapravo nije.

Više ćemo uživati u nečemu ako smo za to skupo platili, kažu znanstvenici, a riječ je o fenomenu poznatom kao kognitivna disonancija: "promjena uvjerenja" kojoj pribjegavamo kad su neke akcije (loša predstava) u sukobu s našim uvjerenjima (skupo smo platili kartu za nju), iz čega proizlazi: "Predstava je imala i neke stvarno dobre trenutke".

Ako poznajete nekoga tko vas uporno uvjerava da biste trebali kupiti isti mobilni telefon, otputovati tamo gdje je on upravo bio ili se oženiti, znajte da je tomu također razlog kognitivna disonancija. Bračni parovi koji stalno nagovaraju na brak sve svoje prijatelje čine to jer time daju dodatnu težinu vlastitim životnim odlukama, što je ponekad lakše nego priznati sebi da je neka odluka bila pogrešna.

To što neki ljudi bez obzira na konkretne dokaze nastavljaju vjerovati u, primjerice, homeopatiju, rezultat je dvaju misaonih pristranosti, upozoravaju nadalje znanstvenici. Prva je nemogućnost uzimanja u obzir fenomena poznatog kao "regresija u prosječnost", a odnosi se na statističku zakonitost srednjih vrijednosti koje prevladavaju. Naime, kako većina bolesti dođe i prođe sama od sebe, za očekivati je da ćete se, ako se u ponedjeljak osjećate užasno, do petka sasvim sigurno osjećati bolje, no svejedno ćete to pripisati čarobnom učinku tablete.

Drugi je fenomen "pristranog traženja potvrde": ako želite vjerovati u dobrobit nekog lijeka, tražit ćete priliku da potvrdite svoja uvjerenja, fokusirajući se samo na ono što vam u tom smislu "ide u prilog", a zanemarujući suprotne signale.

Zašto su inteligentniji ljudi manje skloni religiji?

Istraživanja su, nadalje, pokazala da su inteligentniji ljudi manje skloni vjerskim uvjerenjima. To je zato, tvrde znanstvenici, jer inteligentni ljudi nisu skloni konformizmu te imaju analitički, a ne intuitivan način rasuđivanja, što znači da ne dopuštaju da im "srce vlada nad umom".

Nadalje, jedna je nedavna studija pokazala da roditelji imena djece biraju na temelju svojih političkih uvjerenja. To ne znači da svojoj djeci daju imena političara, već da biraju imena koja sadrže određene zvukove, a istraživanja su pokazala da ljudi različitih političkih uvjerenja "vole" različite zvukove: oni koji naginju političkoj desnici više vole slova koja se grublje izgovaraju jer asociraju na čvrstoću, dok oni "ljevičarskiji" biraju imena koja sadrže nježnija, "oblija" slova.

Psihologija, a ne ukusi, utječe i na to koje ćemo umjetnike više cijeniti, ističu nadalje znanstvenici. Recentna je studija pokazala da na našu procjenu nekog umjetničkog djela utječe jedan posve irelevantan čimbenik: što je ime umjetnika neobičnije i rjeđe, to ćemo više cijeniti njegovu umjetnost.

Evo zašto vam se čini da vi najduže čekate u redu

Znanstvenici su imali što reći i o iluziji da se svi drugi redovi uvijek kreću brže od onoga u kojemu mi stojimo - to je zato što se naš mozak pogrešno fokusira na relativno vrijeme provedeno u, primjerice, pretjecanju drugih nasuprot vremenu koliko treba drugima da preteknu nas umjesto da se fokusira na stvarnu prijeđenu udaljenost.

Još jedno uobičajeno psihološko poigravanje odnosi se na donošenje financijskih odluka na temelju nelogičnog općeg pravila: što smo više dosad uložili u nešto - novac, vrijeme ili napor - to smo neskloniji dopustiti propadanje svojeg "ulaganja", iako bi nas drugačiji odabir zapravo više usrećio.

To je u prvome redu povezano s općim heurističkim pravilom da je gubiti loše, pa je dobro uvijek minimalizirati gubitak. Dilema između manjeg gubitka i većeg užitka ne muči djecu, koja nisu u stanju stvarati apstraktna pravila, pa će tako uvijek prije odabrati ono što im se naprosto više sviđa.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi

Lajk

KAKO POVEĆATI NATALITET? Ova tvrtka sa smiješnim natpisom na vozilu ima zanimljivo rješenje
KAKO POVEĆATI NATALITET? Ova tvrtka sa smiješnim natpisom na vozilu ima zanimljivo rješenje
Najnovije
Podržite jedini hrvatski neovisni medij.
Molimo vas, ugasite AdBlock na Indexu.

U proteklih 15 godina Index.hr je pisao o Sanaderu dok su drugi mediji šutjeli. Pisali smo o Todoriću i Mamiću dok su im se drugi uvlačili u guzicu. Otkrili smo Linića i za to platili visoku cijenu. Index vam je pri tom potpuno besplatan.

Podržite jedini hrvatski neovisni medij gašenjem AdBlocka na Indexu te šeranjem naših članaka.

Hvala,


i redakcija Indexa
SAZNAJTE KAKO UGASITI ADBLOCK NA INDEXU