Eurobasketom su od postanka dominirale sovjetska i jugoslavenska škola košarke, ostali su dobili tek mrvice

KLJUČNI PODACI
  • Danas u Sloveniji počinje 38. izdanje europskog košarkaškog prvenstva
  • Pročitajte zanimljiv presjek povijesti kroz nastupe jugo i sovjetsih momčadi
Piše: Mladen Obrenović / Al Jazeera
srijeda, 4.9.2013. 12:26
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Getty Images / Guliver image

POVIJEST europskih košarkaških prvenstva predstavio je dugogodišnji novinar Al Jazeere Mladen Obrenović. Komentar donosimo u cijelosti.

Pred nama je 38. izdanje Europskog košarkaškog prvenstva, a u prethodnih 37, počevši od Švicarske davne 1935. godine pa sve do Litve prije dvije godine, postojale su brojne ere, prije svih sovjetska i jugoslavenska, no u godinama nakon raspada dviju velikih federacija na sceni su neki novi akteri.

Počeci košarke na europskim prostorima bili su doista romantični, o čemu svjedoče i rezultati utakmica, pa i pobjeda Latvije nad Španjolskom u finalu - 24:18. Pobjedniku prvog Eurobasketa pripala je čast biti domaćinom idućeg turnira, a za to je prvenstvo zanimljivo kako je na njemu nastupila i jedna neeuropska reprezentacija - Egipat. Kasnije će Egipat postati i europski prvak u košarci, a 1937. godine "wild card" za Egipćane FIBA je objasnila činjenicom da na svom kontinentu nisu imali niti jednog rivala.

Te je davne godine slavila Litva, onda i na trećem Eurobasketu, na svom terenu, potvrdila titulu najbolje na europskom kontinentu. Uslijedio je Drugi svjetski rat, pa se na četvrto izdanje Eurobasketa čekalo sve do 1946. godine, kada mu je domaćin, ponovno, bila neutralna Švicarska. U konkurenciji 10 ekipa slavila je Čehoslovačka. Godinu kasnije Eurobasket se vratio formatu održavanja neparnih godina kako bi se izbjeglo "sudaranje" s Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima.

Na Eurobasketu 1947. godine, koji je u Čehoslovačkoj, prvi puta je nastupila i Jugoslavija, ali i još jedna velika federacija i SSSR. Upravo će Sovjetski savez preuzeti primat u europskoj košarci u idućih četvrt stoljeća. Jugoslavija je upravo od SSSR-a poražena u premijernom nastupu s visokih 50:11, potom i od Mađara i Talijana. Prva pobjeda ostvarena je protiv Nizozemske, a u borbi za 13. poziciju deklasirana je Albanija - 90:13. U finalu, odigranom u Pragu, slavio je SSSR i tako osvojio prvu od 14 titula, srebro je pripalo domaćinu, a bronca Egiptu.Dvije godine kasnije u Francuskoj ponovno je slavio SSSR. Jugoslavija je na tom natjecanju osvojila šesto mjesto.

Eurobasket u Mađarskoj donio je ograničenja vremena napada na 30 sekundi. Utjecalo je to na igrače Sovjetskog saveza, koji su doživjeli dva poraza - od kasnijih prvaka Mađara i viceprvaka Čeha pa su završili tek s broncom. Jugoslavija je završila kao osma. Već na idućem Prvenstvu, održanom u Bugarskoj, SSSR se vratio na najviše postolje i tamo ostao sve do 1971. godine i Eurobasketa u Zapadnom Njemačkoj. Sovjeti su potom slavili u Istanbulu, Beogradu, Wroclawu, Moskvi, Helsinkiju, Napulju i Essenu. Ukupno osam uzastopnih zlata.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Od Eurobasketa u Turskoj 1959. godine, na kojem je jugoslavenski košarkaš Radivoj Korać osvojio prvu od četiri titule najboljeg strijelca u karijeri, bilo je jasno da se na košarkaškoj sceni rađa jedna nova sila. Za sedam poena Jugoslavija je bila "kraća" u finalu Eurobasketa, kojemu je bila domaćin dvije godine kasnije, i osvojila prvu medalju na velikim natjecanjima. Još su tri puta u vrijeme sovjetske vladavine Jugoslaveni gubili od SSSR-a u finalu, jednom su bili i brončani, a onda je u Barceloni 1973. godine nastupila jugoslavenska era i tri osvojene uzastopne titule. Nakon trijumfa u Španjolskoj, još su slavili dva puta - na svom terenu u Beogradu te u Belgiji.

Košarkaškim terenima tada su vladale legende poput Ćosića, Kićanovića, Slavnića, Plećaša, Dalipagića, Delibašića, Šolmana, Jerkova i ostalih, a zanimljiv je podatak da su u pohodu na tri europska zlata poraženi samo jednom - od Čehoslovačke, 1977. godine. Poslije tri uzastopne titule jugoslavenskih košarkaša, trofej se vratio u ruke sovjetskih igrača 1979. godine u Torinu. SSSR je u finalu bio bolji od Izraela, a Jugoslavija je osvojila broncu. Priliku za uzvrat Jugoslavija je dobila dvije godine kasnije u Čehoslovačkoj, no u finalu su ponovno izgubili od "vječnog rivala" Sovjeta.

Jugoslavenska košarka zapada potom u krizu, na dva je Eurobasketa bila sedma, dok su kraj sovjetske dominacije označili su Grci, koji su predvođeni Nikolaosom Galisom slavili u finalu. Bronca je pripala Jugoslaviji.Zagreb je 1989. godine svjedočio nestvarnom povratku jugoslavenske košarke na europski i svjetski vrh. Predvođeni Draženom Petrovićem, u ekipi u kojoj su igrali Kukoč, Paspalj, Divac i Rađa, "plavi" su sve protivnike redom deklasirali.  Nova titula, doduše malo manje uvjerljivo, ali opet vrlo sigurno, stigla je dvije godine kasnije u Rimu.

Kad je nestalo SSSR-a i Jugoslavije, na njihovo su mjesto pokušale, više ili manje uspješno, doći njihove nasljednice, no priliku su čekale i neke druge košarkaške reprezentacije pa je na Eurobasketu u Njemačkoj titula, prvi i jedini put pripala Nijemcima. Rusija je zlato izgubila za "pola" koša, a Hrvatska uvjerljivo osvojila broncu.  Međunarodne sankcije spriječile su SR Jugoslaviju da nastupa na svim sportskim natjecanjima u vrijeme rata. Vratili su se u Ateni 1995. godine i osvojili zlato. Hrvatska je ponovno bila treća, a  nakon tog natjecanja više se nije vratila na postolje.

SR Jugoslavija je ponovila isti uspjeh i u Španjolskoj dvije godine kasnije, samo što je sada druga bila Italija, a treća Rusija. Italija se popela stepenicu više u Francuskoj 1999. godine, uzvrativši Srbima i Crnogorcima u polufinalu, nakon čega su svladali i Španjolsku u borbi za zlato. SR Jugoslavija je završila na trećem mjestu. U SR Jugoslaviji uskoro počinje smjena generacija i niz loših rezultata, a kasnije se i zemlja razdvaja na Srbiju i Crnu Goru. U međuvremenu Litva u Švedskoj dolazi do prve europske titule nakon osamostaljenja.

Potom Grčka u Beogradu ponavlja rezultat iz slavnih dana Galisa i Yannakisa, a onda i Rusija stiže do prve i jedine titule od raspada SSSR-a, pobijedivši u Madridu domaću ekipu. Španjolska, koja je često bila nadomak finala ili u borbi za zlato, na dva je iduća europska natjecanja sve nadoknadila uvjerljivo osvojivši Eurobasket i u Poljskoj 2009. godine, a prije dvije godine i u Litvi.

Na kraju zanimljiv je podatak da je sovjetska škola košarke, računajući pritom i zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka, na 37 Eurobasketa osvojila 21 zlato (SSSR 14, Litva tri te po jedno Latvija, Čehoslovačka, Mađarska i Rusija), dok je jugoslavenska škola košarke osvojila osam zlata (Jugoslavija pet, te Srbija, uz pomoć Crne Gore, još tri najsjajnije medalje). Ostalima su pripale košarkaške "mrvice".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.


Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije