HNL

Najmanja sportska velesila od sada igra po europskim pravilima

Piše: I.Gojčeta
ponedjeljak, 1.7.2013. 08:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Guliver Image/Getty Images

ODBROJAVAJUĆI posljednje sate prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski reprezentativac, u svojoj luksuznoj vili u predgrađu europske metropole, uz čašicu "šampanjca" nazdravlja povijesnom trenutku. Njegov prvi klub danas preživljava u hrvatskoj stvarnosti, a njegovi vršnjaci u domovini "žicaju" za stanarinu. Igrajući godinama u Europi zna kako se tamo živi, vjeruje da i njegovim sunarodnjacima od 1. srpnja stižu bolji dani.

Njegov bivši suigrač, koji je igračku karijeru ostvario u domovini, uz ženu i dijete odbrojavao je posljednje trenutke u unajmljenom stanu. Plaću nije dobio mjesecima, ali njegov klub uredno je igrao prvenstvo, prodavao i dovodio druge igrače. Svejedno mu je što Hrvatska ulazi u EU, zanima ga hoće li netko odgovarati za štetu koja mu je nanesena i hoće li ikada biti plaćen za svoj rad. Još važnije je pitanje hoće li se kaos u sportskim klubovima nastaviti.

U isto vrijeme mlada hrvatska zvijezda odbrojavala je posljednje sate u domovini. Brisanje državnih granica izbrisalo je i one sportske, transfer je odavno dogovoren, čekao je samo EU državljanstvo da pobjegne iz "močvare" dok još predstavlja potencijal. Njegov menadžer drugom maloljetniku već je dogovorio transfer u Italiju ili Španjolsku. I on je jedva dočekao ponoćni vatromet, ali gledao ga je sa svoje jahte dogovarajući postotak s predsjednikom uglednog hrvatskog prvoligaša.

Priča ne mora biti nogometna, slična je realnost u većini hrvatskih sportova. Pitanje je kakva će ona biti sada, kada je Hrvatska službeno postala članica Europske unije.

Što ulazak u EU znači za hrvatski sport i sportaše?

Europska unija se Lisabonskim ugovorom službeno "zadužila" za razvoj, napredak i poticanje sporta, a u Ugovoru o funkcioniranju EU naglašava se specifična priroda sporta, na kojega se "primjenjuju pravila tržišnog natjecanja i odredbe o unutarnjem tržištu Unije dokle god on predstavlja ekonomsku aktivnost".

Na europski sport najviše su utjecala prava slobode kretanja roba, kapitala i usluga, koja su do temelja promijenila moderni nogomet, naročito sudskim procesima Bosman protiv Belgijskog saveza i Bernard protiv Lyona, kojima je nogometašima omogućeno neometano kretanje europskim ligama po isteku ugovora s klubom, ukinute su restrikcije za inozemne igrače i omogućen odlazak mladih igrača i prije nego potpišu svoj prvi profesionalni ugovor.

Hrvatska je inkubator za europske velikane, pomirite se s time!

Granice se brišu i na nogometnoj karti, pa talentirani mladići imaju otvorena vrata za odlazak u bilo koji klub europske nogometne obitelji. "Bit ćemo inkubatori, a naše igrače uživat će netko drugi", rekao nam je nedavno pomoćnik ministra Petar Skansi. To je realnost koja je u posljednjih godinu dana demonstrirala koliko će razorno "otvaranje granica" utjecati na hrvatski sport. Nogomet je kao neslužbeni "sport broj 1" pogođeniji ovom pojavom.

Europski, primarno talijanski, klubovi navalili su na hrvatske nogometaše koji će biti jeftinija radna snaga i više ne predstavljaju "strance". Da navedemo samo neke koji su otišli u Seriju A protekle godine: Mateo Kovačić, Marko Livaja, Josip Radošević, Ante Vukušić, Igor Bubnjić, Dario Župarić, a još klubova stoji u redu za Rebića, Jedvaja, Halilovića i one za koje još nitko ne zna osim "insajdera" poput Zdravka Mamića.

Već prošle sezone HNL je bila četvrta najmlađa liga Europe po prosjeku godina, iza Armenije, Estonije i Slovenije, s više golobradih srednjoškolaca nego iskusnih 30-godišnjaka. Talenti odlaze i "najbolje nogometne godine" odrađuju u najjačim ligama svijeta, u klubovima kojima hrvatski postaju filijale i poligoni. Ulazak u EU doprinosi takvom razvoju događaja, a jedini odgovor trenutno vladajućih na Markovom trgu i u HNS-u je da se s time trebamo pomiriti. 

Fair-play na europski način

Predsjednik UEFA-e Michel Platini jedan je od glavnih promicatelja politike EU i sve češće se u Bruxellesu sastaje s Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom EK. UEFA, koja prijeti ekskomunikacijom kad se politika umiješa u nogomet gdje joj to ne paše, djeluje kao produžena ruka politike EU te zajednički djeluju na vlade europskih država, promjene postojećih ili donošenje novih zakona i pravila. EK pravila nameće u suradnji s MOO-om i krovnim sportskim organizacijama koje djeluju preko nacionalnih saveza.



Financijski fair-play UEFA je uvela u nogomet kako bi zadovoljila europsko načelo jednake tržišne utakmice i prisilila klubove da žive u granicama svojih mogućnosti, no za to pravilo dio stručnjaka tvrdi da je najmanje "fer". U osnovi, klubovi ne smiju trošiti više nego što zarade, a iz tog pravila izuzeti su troškovi stadiona, treninga i poreza. Problem je što je europski nogomet izrazito podijeljen na "velike" i "male", i završnice velikih natjecanja igraju jedni te isti klubovi posljednjih 20 godina. Oni su u očitoj prednosti pred "malima", kojima tzv. "fair-play" ograničava ulaganja, a time razvoj i napredak. Zbog toga je odvjetnik iz slučaja Bosman već pokrenuo sudski postupak i traži zabranu FFP-a, što može donijeti nove potrese u europski nogomet. Dodajmo kako je uvođenjem FFP-a UEFA povećala važnost svojih natjecanja koja bi klubovima postali jedan od najvažnijih izvora prihoda.

Zbog neurednih financija neki su klubovi, poput Malage, već osjetili posljedice "fair-playja", a baš bi španjolski nogomet, upozoravaju upućeni, mogao poslužiti kao primjer drugima kada nagomilani dugovi i rastrošan život na kredit dovedu do sloma dugogodišnje dominacije španjolskog nogometa.

Platini i Barroso priznali su kako će FFP riješiti i kontrolu državnih potpora profesionalnim klubovima. Upravo se oko državnih "potpora" podigla najveća buka pred ulazak Hrvatske u EU.

Državne potpore - "U ilegali" pola Europe

Javna sredstva smatraju se ilegalnom državnom potporom ako određenom subjektu, koji obavlja ekonomsku djelatnost, stavlja u privilegirani položaj pred konkurencijom i utječe na trgovinu među zemljama članicama. EK je dopustila iznimke od pravila državnih potpora kad je riječ o ulaganjima u infrastrukturu, no potrebno je zadovoljiti niz kriterija.

Nedavno je pod istragom bilo pet nizozemskih klubova zbog državnih potpora, koje mogu uključivati zajmove, garancije, robe i usluge po povoljnijim uvjetima ili porezne olakšice. U slučaju Vitessea radilo se o 11 milijuna eura duga kojeg je grad Arnhem "suspendirao" (oprostio) klubu, ali uspjeli su dokazati Komisiji da bi tako postupio i privatni kreditor na tržištu. Ostali klubovi, uključujući PSV, bili su pod istragom zbog sumnjivog poslovanja sa zemljištima, iz kojih su profitirali na štetu lokalnih zajednica, a u tom kontekstu istražuju se i španjolski klubovi, čak i Real Madrid i Valencia. To je samo vrh ledene sante.

Ilegalnom potporom označavala se i dodjela londonskog Olimpijskog stadiona West Hamu, ali i tamo je "vuk pojeo magare". "Hammersi" su za 15 milijuna funti i 2 milijuna godišnje "stanarine" za sljedećih 99 godina dobili najnoviji stadion na kojeg je država potrošila pola milijarde funti i "sitno" za prenamjenu kako bi se tamo, uz atletiku, igrao nogomet.

UEFA zna za 53 posto stadiona i 50 posto trening-centara od 235 najvećih europskih klubova, koji su u vlasništvu države ili lokalne zajednice. Pet je klubova u vlasništvu država, a vlade financiraju izgradnje novih stadiona za velika natjecanja.

Domovinski rat kao argument za državne potpore

Manevarskog prostora očito i u EU ima dovoljno za dovitljive hrvatske sportske i političke dužnosnike, koji moraju svesti na minimum iznos kojeg profesionalni sportski klubovi dobivaju od poreznih obveznika. Potpore će EU dopustiti ako su socijalnog karaktera, dopustit će se u slučaju štete kod elementarnih nepogoda i nepredviđenih događaja, one koje omogućuju završetak projekata u zajedničkom europskom interesu, one koje ublažavaju ozbiljni poremećaj u nacionalnom ili regionalnom gospodarstvu, ili ako olakšavaju razvoj ekonomskih aktivnosti ili područja, a da ne djeluju nepovoljno na trgovinu među članicama.

Za Hrvatsku najzanimljvija je ona točka koja dopušta potpore koje promoviraju ekonomski razvoj područja u kojima je životni standard netipično nizak ili u kojima je nezaposlenost ozbiljno visoka. Ta se isprika može iskoristiti u gotovo svakom kutku "Lijepe naše", a možda bi mogli razmisliti o potezanju rata kao argumenta za dodatne potpore, jer primjerice Njemačka ima posebnu točku koja joj dopušta potpore u regijama koje su bile pogođene podjelom zemlje.

Kome i za što ide milijardu kuna godišnje?

Prošle godine Komisija je od država članica zatražila detalje o potporama profesionalnim klubovima, pa takva "revizija" očekuje i Hrvatsku, no teško je vjerovati da će točan broj milijuna utučenih u sportske "rupe bez dna" ikada doći do javnosti. Pitanje je kako će uopće doći do EU, jer u Hrvatskoj broj registriranih sportskih subjekata i u 21. stoljeću varira od ureda do ureda.

Prema podacima FINA-e, novac iz državnog proračuna čini oko 53 posto ukupnih prihoda sportskih djelatnosti u Hrvatskoj, odnosno oko milijardu kuna godišnje. Trećinu prihoda ostvaruju gospodarskom djelatnošću, a preostalih 20-ak posto od donacija, nagrada i ostalih izvora. Osim MZOS, u sport se kroz razne projekte posljednjih godina slijevao novac još najmanje pet ministarstava. Nova pravila prisilit će i sportaše da "stegnu remen" ili se snađu na druge načine.

Pozitivan primjer dali su Slovenci koji su iskoristili fondove Europske unije kako bi uredili svoju sportsku infrastrukturu, a poznato je da se donedavno tamo pripremala i hrvatska nogometna reprezentacija. Nogometni kamp, rukometni dom, Maksimir ili Kajzerica, samo su neki od obećavanih projekata koji čekaju EU milijune.

Tko će raskrčiti močvare?

Hrvatska je ušla i u program na kojem zajednički rade EK, UEFA i europska policija, koji predviđa osnivanje pan-europske sportske policije čiji je primarni zadatak borba protiv nasilja na sportskim borilištima, rasizma, anti-semitizma i homofobije u sportu i obračun s navijačima koji ne dijele "europske vrijednosti".

Nažalost, problem korupcije u hrvatskom sportu neće nestati ulaskom u EU. S tom se pošasti još bori i "napredna Europa", ali afere u Bundesligi i Seriji A, Turskoj, Grčkoj ili rukometnoj Francuskoj posljednjih godina donijele su pomak u borbi protiv namještanja utakmica. Krenulo je i u Hrvatskoj, "ofsajdom" i "Širkanopolijem", ali "močvara" koju su mnogi donedavno vidjeli u većini sportova, još uvijek smrdi. Najbliži europski prijatelji Hrvatskoj su Bugari i Rumunji, gdje je korupcija do temelja uništila nekad velike sportske nacije. A oni su već dugo dio europske "familije".

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.


Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije