Sjajan napredak hrvatskih klubova: Najbolja eurosezona u posljednjih 14 godina
Foto: Vladimir Dugandžić / Cropix
DAN NAKON što je i posljednji hrvatski predstavnik ispao iz kontinentalnih natjecanja možemo rezimirati što je donijela nova ljeto-jesen odiseja prvoligaša HNL-a u europskim okvirima.
Unatoč dobrim rezultatima svojih predstavnika, koji redom bilježe pomak, u globalu hrvatska nogometna liga nije napredovala, dapače, nazadovala je, iako se koeficijent popravio. Uoči aktualne sezone HNL je okupirao 21. mjesto sa koeficijentom 18.874, da bi nakon natjecanja po skupinama Lige prvaka pao na 22. mjesto s koeficijentom 19.583. Rezultat je to najviše sjajnih nastupa bjeloruskih i rumunjskih klubova ove sezone. Rumunji su skočili na 18. mjesto, dok su Bjelorusi 21.
Hrvatska zatvara kvalitativni razred koji napada 15. mjesto s dva predstavnika u Ligi prvaka
Iako Hrvatska više nema predstavnika, ne može u nastavku sezone nazadovati, jer ima prednost u odnosu na Švedsku i druge više od 4.5 bodova. Reklo bi se da hrvatska nogometna liga sa 22. mjestom zatvara određeni kvalitetni razred koji se proteže od 16.-22. mjesta. Petnaesto mjesto, koje trenutno drži Danska, posljednje je koje daje dva predstavnika u Ligu prvaka. Između Danske i Hrvatske nalaze se Austrija, Izrael, Rumunjska, Češka, Poljska i Bjelorusija, a među njima razlika je svega pet bodova ukupno.
Valja istaknuti kako su hrvatski predstavnici ove sezone ostvarili ukupni koeficijent 4.375, kojim dijele četvrti najbolji rezultat od osamostaljenja (isti je bio u sezonama 2000./2001 te 2001/2002.). Bolji je jedino bio u sezoni 1994./1995 (6.5), kada je Hajduk igrao četvrtfinale Lige prvaka te 1997./1998 (5.1) i 1998./1999. (4.85), kada je Croatia igrala u skupinama LP. Hrvatska nogometna liga bila je u to vrijeme na 13. mjestu u Europi, ispred Turske, Danske, Švicarske, Ukrajine, Belgije, Škotske i drugih. Do 2009. godine uslijedio je veliki pad, Hrvatska se spustila na sramotno 27. mjesto, nakon čega je ponovno uslijedio uzlazni trend.
Neovisno o rezultatima u LP, sve pohvale Dinamu
Što se tiče klupskog koeficijenta, svi hrvatski predstavnici bilježe pomak od 2009. godine. Tada su Slaven, Rijeka i Hajduk dijelili koeficijent 3.466, a koeficijent HNL iznosio je 2.466, što je ujedno bio i najmanji koeficijent koji neki klub iz Hrvatske može nositi, neovisno o prethodnim europskim rezultatima. Danas taj koeficijent iznosi 3.9, koliko bi primjerice nosio Zadar ili Lokomotiva, da se po prvi put u povijesti plasiraju u kontinentalna natjecanja, čime bi po nekim kombinacijama bili nositelji u prva dva pretkola Europa lige.
Danas, četiri sezone kasnije, zahvaljujući vlastitim dobrim nastupima, ali i konstantnim Dinamovim, Modri zauzimaju 75. mjesto sa sjajnim koeficijentom 25.9, Hajduk je 160. s koeficijentom 8.9, čime bi dogodine mogao biti i nositelj u trećem pretkolu Europa lige. Slaven je pak na 218. mjestu s 5.6, dok RNK Split i Rijeka dijele 240. mjesto s koefom 4.9, čime su gotovo sigurno nositelji u prva dva pretkola Europa lige. Dinamo će vrlo vjerojatno i sljedeće sezone, ukoliko osvoji novi naslov prvaka Hrvatske, biti nositelj u svim pretkolima Lige prvaka.
Hrvatski klubovi sve češće nositelji u europskim pretkolima
Da rezimiramo, hrvatski nogomet sasvim sigurno se nalazi u uzlaznoj putanji u posljednje četiri godine, kada govorimo o europskim okvirima. Ukoliko se tradicija ulaska Modrih u Ligi prvaka, odnosno Europa ligu, nastavi i u sljedećih nekoliko godina te Dinamo osvoji pokoji bod u skupini, a pritom jedan od hrvatskih predstavnika ostvari plasman u natjecanje po skupinama Europa lige, HNL ima realne izglede da se u sljedeće četiri godine probije čak na 15. mjesto i osigura dva predstavnika u Ligi prvaka i tri u Europa ligi.
Jednom kada se probije ta barijera, što je Dinamo na klupskom nivou već napravio plasmanima u Ligu prvaka, stvorio bi se izvrstan temelj za budućnost u kojoj bi nastupi hrvatskih klubova u skupinama europskih natjecanjima bili gotovo neupitni.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati