Tekst: Totalsport/D.R.
Foto: AFP

KADA je prije 15 godina zabio gol za mladu momčad Santosa iz Cape Towna protiv Battswooda, 22-godišnjemu braniču Neilu van Schalkwyku za oko je zapela čudna truba koju je uočio na tribinama.

Kad je s njezinim izgledom povezao zvuk koji je ispuštala, u glavi poduzetnog nogometaša koji nije napravio naročitu nogometnu karijeru rodila se ideja:

"Neću taj trenutak nikada zaboraviti", izjavio je Van Schalkwyk, koji se smatra inovatorom i tvorcem vuvuzele u njenom aktualnom obliku, vidljivom ponajprije na nogometnim travnjacima u Južnoafričkoj Republici, gdje se trenutačno održava Svjetsko prvenstvo. On je, naime, samo jedan u nizu inovatora koji vuvuzelu smatraju svojim djetetom. Već smo pisali o slavnom navijaču Kaiser Chiefsa, popularnom Saddamu, koji je prvu vuvuzelu napravio 1965. godine. Svatko ima priču, no Van Schalkwy je svoju unovčio.

Radio je Južnoafrikanac u tvornici plastike, te danonoćno smišljao način kako metalnu trubu koju je vidio na tribinama napraviti u plastičnome i praktičnijem obliku.

"Izgubio sam tih dana radeći na vuvuzeli mnogo sna. Sada se, kada ga gube drugi jer po noći u Južnoafričkim gradovima ne mogu spavati od buke vuvuzela, ispričavam zbog toga."

Do današnjeg se dana prodalo na tisuće njegovih vuvuzela, uz kojih je mudro pod isti proizvod podvalio i čepiće za uši.

Počeo je Van Schalkwyk s pet stotina truba koje je proizveo 2001. godine, da bi godinu dana kasnije jedna korporativna kompanija otkupila od njega pravo za proizvodnju 20.000 komada.

"Kad se to dogodilo, ostao sam paf. Bio je to za mene optimalan uspjeh! Otišao sam u tom trenutku zaštititi svoj patent pod imenom vuvuzela'. Značenje te riječi opisao bih kao 'zapljusnut bukom'.

Njegova kompanija Masincedane Sport i dalje je nositelj prava na patent koji je obogatio Južnoafrikanca. Unatoč činjenici da se mnogi bune zbog iritantne buke koju stvara, velika većina ljudi, pogotovo mladih i djece, prihvatila je vuvuzelu koja je postala globalni fenomen. Na YouTubeu se vrte stotine filmića s vuvuzelama u naslovnoj ulozi, a tijekom ovog tjedna moglo ih se čuti u bostonskom Fenway Parku, na bejzbolskoj utakmici domaćih Red Soxa i Arizona Diamondbacksa. Čak su i u Miami Marlinsima, još jednoj američkoj bejzbol-momčadi, darovali navijačima 15.000 truba za subotnju utakmicu protiv Tampa Bay Raysa.

Ovih je dana Van Schalkwyk prodao prava za izradu truba u Rusiju i Brazil, a uvoz u Njemačku već cvate uz pomoć tvrtke Urbas-Kehrberg. Za očekivati je da će od jeseni vuvuzele stolovati na mnogim europskim stadionima.

Ima mnogo onih kojima se ne sviđaju. Neki se igrači i treneri na Svjetskom prvenstvu žale da zbog njih ne mogu međusobno komunicirati. Fabio Capello ima, na njegovu žalost, više razloga voljeti ih.

"Dok čujem njih, barem je teže čuti zvižduke naših navijača."

Van Schalkwyk je sa svojom zvučnom igračkom napravio sjajan posao. Hoće li se i na koji način zahvaliti čovjeku s tribina koji je, ne imajući viziju poput Van Schalkwyka, puhnuo u bezimenu trubu u pravom trenutku, ostaje za pričekati.