Titula europskog grada kulture 2003. oživjela je u Grazu iskru inovativnosti, koja je od austrijskog provincijskog gradića 70ih godina stvorila svjetionik suvremene umjetnosti. L

Drugi po veličini austrijski grad, s 250.000 stanovnika, Graz se posljednjih mjeseci pomladio. Veliki projekti suvremene arhitekture u povijesnom srcu grada izdižu se nad baroknim građevinama.

Novi muzej suvremene umjetnosti (Kunsthaus), koji su njegovi tvorci Britanac Peter Cook i Francuz Colin Fournier prozvali "prijateljskim vanzemaljcem", nalikuje velikom plavom mjehuru ili ličinki s pipcima koja lebdi među starim krovovima od crvenog crijepa. Njegovo je otvorenje krajem rujna bilo jedan od najvažnijih događaja godine.

"Graz 2003." je u gradu oživio kulturni život, koji se 90-ih godina pomalo uspavao", objašnjava Helmut Strobl, inicijator aktivnosti i bivši gradski povjerenik za kulturu.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća grad je izgradio međunarodni ugled kroz umjetnički pokret i eksperimentalni laboratorij "Forum Stadtpark", festival suvremene umjetnosti "Der Steirische Herbst" i scenu suvremene književnosti oko časopisa "Manuskripte", u kojem je radio i danas svjetski poznati dramatičar Peter Handke.

Utemeljen prije 900 godina, Graz je bio staro sjedište Habsburgovaca, a očuvao je ostatke svih arhitektonskih stilova od antičkog Rima do danas, što ga je 1999. uvrstilo na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Graditi u Grazu je posebno iskustvo, pojašnjava Colin Fournier. "Kad sam bio mlad, na svijetu su postojala tri nezaobilazna mjesta za svakog studenta arhitekture: zapadna obala SAD, Japan i Graz", podsjeća se. Usprkos tome što je, po njegovom mišljenju, "škola iz Graza nažalost zadnjih godina pomalo posustala".

Grad je ukupno u sve projekte vezane za "Graz 2003." uložio više od 230 milijuna eura, od čega je 38 milijuna potrošeno na "Kunsthaus".

"Otok na rijeci Muri", njujorškog umjetnika Vita Acconcija, drugi je emblematični projekt Graza. Ta metalna školjka na vodi privezana je za obalu pomoću dva pješačka mosta, a sadrži moderni kafić i igralište za djecu.

Tu su i nova koncertna dvorana s iznimnom akustikom, nova kongresna dvorana čiji 150 metara dugi krov iznad paralelne avenije prkosi zakonima urbanizma, te novi dječji muzej...

Za Helmuta Strobla bilanca je već pozitivna. "Bilježimo porast od 30 posto broja turista u odnosu na 2002. godinu".

Prednost Graza bila je što je 2003. proglašen jedinim gradom kulture, nakon dvojca Bruges (Belgija) - Salamanca (Španjolska) godine 2002., a prije Genove (Italija) i Lillea (Francuska) sljedeće godine.