Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba u treće čitanje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SABORSKI Odbor za pravosuđe je danas većinom glasova odlučio da Konačni prijedlog Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba ide u treće čitanje, iako je Vlada prihvatila ključne zastupničke primjedbe iz prvog čitanja.
Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač rekao je da je na zahtjev zastupnika u Zakonu dosljedno provedeno načelo krivnje i da se kaznena odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe.
Vladimir Godek (Libra) uvođenje kaznene odgovornosti pravnih osoba smatra nepotrebnim i stranim postojećem kazneno-pravnom sustavu. Uvođenje te novosti u hrvatsku pravnu praksu istodobno s reformom kojom bi se trebala povećati učinkovitost pravosuđa, Godek je ocijenio ´podmetanjem noge reformi, jer će se broj predmeta pred sudovima i dalje povećavati umjesto smanjivati´.
Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) protivi se ´žurnom i nekritičkom´ uvođenju instituta anglosaksonskog prava u hrvatski pravni sustav, a Darko Šantić (HNS) doveo je u pitanje i samu svrhu donošenja tog zakona zbog nejasnih učinaka u primjeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predsjednik Odbora Luka Trconić (HSS) rekao je da treba donijeti Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba jer se u stvarnosti i u pravu okolnosti mijenjaju. Za njega nije sporno da i pravna osoba a ne samo čovjek, može počiniti kazneno djelo jer je, tvrdi, ´nedvojbeno da se neke tvrtke osnivaju samo radi činjenja kaznenih djela i nanošenja štete gospodarstvu´.
Josip Leko (SDP) smatra da je zakon potreban jer se njime popunjava pravna praznina nastala ukidanjem privrednih prijestupa.
Sedam od devet nazočnih članova Odbora glasovalo je da taj zakon ide u treće čitanje.
Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač rekao je da je na zahtjev zastupnika u Zakonu dosljedno provedeno načelo krivnje i da se kaznena odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe.
Vladimir Godek (Libra) uvođenje kaznene odgovornosti pravnih osoba smatra nepotrebnim i stranim postojećem kazneno-pravnom sustavu. Uvođenje te novosti u hrvatsku pravnu praksu istodobno s reformom kojom bi se trebala povećati učinkovitost pravosuđa, Godek je ocijenio ´podmetanjem noge reformi, jer će se broj predmeta pred sudovima i dalje povećavati umjesto smanjivati´.
Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) protivi se ´žurnom i nekritičkom´ uvođenju instituta anglosaksonskog prava u hrvatski pravni sustav, a Darko Šantić (HNS) doveo je u pitanje i samu svrhu donošenja tog zakona zbog nejasnih učinaka u primjeni.
Josip Leko (SDP) smatra da je zakon potreban jer se njime popunjava pravna praznina nastala ukidanjem privrednih prijestupa.
Sedam od devet nazočnih članova Odbora glasovalo je da taj zakon ide u treće čitanje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati