54.144.39.205 US
 

140 godina od rođenja Hrvata koji je upravljao Kongom

Piše:
subota, 23.8.2003. 08:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PROTEKLO je 140 godina od rođenja velikog pustolova i istraživača, Hrvata Dragutina Lermana, koji je neko vrijeme bio i upravitelj u Kongu

Lerman je rođen 24. kolovoza 1863. u Požegi i bio je prvi hrvatski istraživač Afrike. S manje od 20 godina, 1882, pridružio se ekspediciji britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya, koja je za belgijsku vladu istraživala Kongo.

Brzo je naučio jezike tamošnjih naroda te pregovarao s njima i sklapao sporazume. U Kongu je uspostavio belgijsku kolonijalnu upravu te bio upravitelj istočnog Konga, kažu, najhumaniji u kolonijalnoj povijesti te države. Osuđivao je trgovinu robljem i zauzimao se za rješavanje sporova nenasiljem. Tražio je zabranu europskog izvoza "spirituoznih pića" u Afriku, kojima su se odali mnogi domaći ljudi za vrijeme trgovine slonove kosti.

Na prvoj karti Konga belgijske vlade nalazi se više hrvatskih toponima, a sam je osobno velike slapove na rijeci Kwilu, nakon što ih je pronašao, nazvao Zrinski slapovi. U to vrijeme postao je "Vitez kraljevskog reda lava".

Sredinom 1886. vraća se sa svog četvrtog boravka u domovinu narušena zdravlja i u nesređenim obiteljskim prilikama. Hrvatskom narodnom muzeju (današnjem Etnografskom muzeju u Zagrebu) darovao je vrijednu zbirku predmeta istočnog Konga, koja sadrži oko 500 vrhunskih djela primitivne umjetnosti. Hrvatska etnologinja Aleksandra Lazarević napisala je da je Lerman time položio temelje "izvaneuropskoj etnologiji kod nas".

Gonjen nesređenim životom napušta Požegu i 1912. dolazi u bosanski gradić Kreševo. Ondje počinje istraživati rudna nalazišta. Čvrsto je vjerovao u uspjeh, ali ga pored siromašnih nalazišta "dotuče mobilizacija za rat koja mu oduzme najbolje radnike".

Nije imao sreće. Umro je od malarije i iscrpljen od tropskih bolesti u Kreševu 12. lipnja 1918. Radovi na rudištu obustavljeni su nakon njegove smrti. Kasnije je osnovano rudarsko poduzeće "Barit", koje je iskoristilo Lermanove istražne iskopine.

Kroničar fra Stjepan Buljan piše da je u Kreševu 22. lipnja 1921. pao snijeg koji je uništio mnoga stabla te da je dosta stoke uginulo od hladnoće, a slično je bilo i u rujnu dvije godine potom. "Nije trebalo sjeći drva nego samo kupiti polomljene grane", napisao je fra Buljan.

Na kosini kreševskog groblja Ograđe, po posljednjoj želji, velikom istraživaču je na grobu zasađena lipa. "Lermanova" lipa ostala je do danas, kao i strast za ekspedicionizmom koji je potaknuo u mnogim naraštajima.

(Hina) iluc vl

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije