50.16.122.200 US
 

15,5 posto hrvatskih građana smatra se siromašnima

Piše:
ponedjeljak, 7.6.2004. 14:13
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

REZULTATI istraživanja "Praćenje siromaštva u Hrvatskoj" koje su u ožujku i travnju proveli Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Hrvatski Caritas pokazuju da se 15,5 posto građana Hrvatske smatra siromašnima, njih 12,6 posto drži kako žive u siromaštvu, a trećina ih smatra da žive na granici siromaštva, rečeno je danas na konferenciji za novinare u HBK.

Ti rezultati dobiveni su mjerenjem subjektivne linije siromaštva. Građana koji se smatraju siromašnima najviše je u sjevernoj Hrvatskoj (18,7 posto), a najmanje u Dalmaciji (9,8 posto).

Po dobivenim podacima praćenja siromaštva Hrvatska je u prosjeku zemalja Europske unije, ali je u lošijoj situaciji od Slovenije, rekao je asistent na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Krunoslav Nikodem.

Hrvatski Caritas će zajedno sa partnerima Studiju praćenja siromaštva u Hrvatskoj predati državnim institucijama kako bi pokazao dobru volju i moguće partnerstvo, te participirao u izradi Nacionalne strategije borbe protiv siromaštva, rekao je ravnatelj Hrvatskog Caritasa Mario Bebić.

Tijekom projekta utvrđeno je devet rizičnih skupina za zapadanje u siromaštvo - nezaposleni, starije osobe bez mirovine, osobe s nižim obrazovanjem, samohrani roditelji, obitelji s više djece, (pre) zaduženi, stanovnici ruralnih područja, zaposleni siromašni i mladi ispod 18 godina koji su prerano napustili obrazovni sustav. Grupni intervjui s pet od tih devet rizičnih skupina pokazuju da su u najtežem položaju osobe s nižim obrazovanjem, pogotovo one iznad 45-50 godina.

Oko polovice ispitanika smatra kako se u Hrvatskoj živi iznad realnih mogućnosti. S tim u vezi, tek 10 posto građana izjavljuje kako "znatno štedi". Najviše se štedi u Primorju i Istri (35,3 posto), a najmanje na području Zagreba (3,9 posto).

Rezultati istraživanja također pokazuju kako se u Hrvatskoj najviše cijene bogatstvo, uspjeh i zdravlje. Najmanje se cijene samoobrazovanje, suosjećajnost i spremnost na pomoć drugima.

Na pitanje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU) nešto više od polovice građana (56,0 posto) smatra da je to opće dobro za Hrvatsku, dok ih 27,6 posto drži suprotno.

Rezultati pokazuju i iznimno nizak stupanj povjerenja u ključne institucije vlasti - kao što su Vlada (19,3 posto), Sabor (16,6 posto) i pravosudni sustav (17,2 posto). To je jedan od ključnih problema u hrvatskom društvu, jer je povjerenje u institucije vlasti važno za funkcioniranje države, rekao je Nikodem.

Jedan od bitnih pokazatelja unutarnjih kapaciteta pomoći rizičnim skupinama u društvu je spremnost građana da pomognu određenim kategorijama ljudi, a da ta spremnost ne funkcionira socijalna situacija bila bi teža, rekao je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK Gordan Črpić.

Rezultati istraživanja pokazuju da je 70 posto hrvatskih građana sigurno spremno pomoći najbližoj obitelji, njih 33 posto (susjeda) sigurno može očekivati pomoć od svojih susjeda, 45 posto građana sigurno je spremno pomoći svojim prijateljima, 28 posto starijima u ulici ili mjestu, 23 posto obiteljima s mnogo djece, 24 posto siromašnima te 31 posto ljudima s posebnim potrebama. Preko tri četvrtine građana izjavilo je da je u proteklih mjesec dana na neki način, barem jednom, pomagalo svojim susjedima, prijateljima ili rodbini.

Rezultati pokazuju da je u hrvatskom društvu prisutno, čak i veoma izraženo pomaganje na osobnoj razini (face to face), no kad se ispitanici pitaju jesu li spremni organizirano dobrovoljno svoju pomoć ponuditi potrebnima u društvu, onda preko 50 posto njih decidirano odgovara ne, 22 posto da bi pomoglo jednom mjesečno, dok je samo tri posto spremno volontirati (najmanje dva sata tjedno na raspolaganju drugima).

Na pitanje o radu nedjeljom, 85 posto ispitanika drži da bi nedjelja trebala biti neradni dan, a tek osam posto drži da bi nedjelja trebala biti radni dan.

Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju ove godine na troetapnom probabilističkom uzorku od 1216 odraslih građana Hrvatske, razdijeljenih u šest regija. Upitnik je sadržavao 63 pitanja i 332 varijable. Predstavljeni su neki preliminarni rezultati koji ukazuju na osnovne trendove, a sljedeći korak bit će složenije obrade i analize podataka, uključujući i izračune linija apsolutnog i relativnog siromaštva, rekao je voditelj projekta "Praćenje siromaštva u Hrvatskoj", profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Baloban.

(Hina) xbma ysšh

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije