2. godišnje izvješće o PSP: Političko stanje u RH stabilno
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLITIČKO stanje u Hrvatskoj je stabilno, ukupna situacija u zemlji je zadovoljavajuća, ali unatoč pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na područjima suradnje s Haškim sudom, na povratku izbjeglica i zakona o HRT-u, kaže se u izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u proteklih godinu dana.
"Politička situacija u zemlji ostaje općenito stabilna, ukupno stanje je zadovoljavajuće, a demokratski razvoj je učvršćen", stoji u sažetku godišnjeg izvješća Europske komisije za Hrvatsku.
Europska komisija je u srijedu prihvatila drugo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP), kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija. Izvješće je strukturirano na isti način na koji se rade izvješća za zemlje kandidata.
Izvješće za svaku od pet zemalja sastoji se od šest poglavlja - sažetak, politička situacija, ekonomska situacija, provedba Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju, financijska pomoć EU-a i percepcija EU-a. Izvješće za Hrvatsku ima 36 stranica. U izvješću se ne spominje da je Hrvatska 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev za punopravno članstvo.
SAŽETAK
U sažetku izvješća se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka prognanika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ali unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identificiranih u prošlogodišnjem izvješću", navodi se u sažetku izvješća.
Vladino stajalište o suradnji s Haškim sudom "ostaje mlako". U praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u faktičnoj integraciji srpske manjine", kaže se u sažetku izvješća Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore na području pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
POLITIČKA SITUACIJA
"Hrvatska nastavlja napredovati u tranzicijskom procesu", kaže se u izvješću i dodaje da bi Vlada "mogla uložiti više napora na provedbi svoje reformske agende i uhvatiti se u koštac s preostalim manjkavostima kako bi se ispunili politički i ekonomski standardi EU-a".
Europska komisija navodi da demokratske institucije rade dobro, ali da je politički dijalog između Vlade i oporbe još uvijek vrlo težak te da domaće teme često pretežu pred međunarodnim.
Unatoč nedavnom usvajanju "reforme pravosudnog sustava", pravosuđe i dalje ostaje područje koje posebno zabrinjava. Pravosudni sustav trpi od organizacijskih problema, neefikasnih postupaka, nedostatka stručnosti i dugog čekanja na završetak sudskih postupaka.
U izvješću se navodi da je usvajanje novog izbornog zakona, u kojem bi se redefinirala uloga hrvatske dijaspore i osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, "jedno od ključnih otvorenih pitanja".
Europska komisija također navodi da je glavna oporbena stranka HDZ u "travnju prošle godine izabrala novog predsjednika, koji je započeo proces transformacije HDZ-a. Nacionalistički i protueuropski tvrdolinijaši su napustili HDZ i u rujnu 2002. osnovali novu desnu stranku Hrvatski blok".
Znatan napredak Hrvatska je učinila na području ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice usvajanjem Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama".
Što se tiče stanja u medijima, navodi se da novi zakon o Hrvatskoj radio i televiziji (HRT) "ne štiti u potpunosti HRT od izravnog ili neizravnog uplitanja političkih i državnih tijela, tako da Vlada treba učiniti sve kako bi se HRT-u osigurao neovisan rad".
EKONOMSKA SITUACIJA
Kao pozitivan element navodi se stabilnost cijena, a kao jedan od većih problema visoka stopa nezaposlensti.
PROVEDBA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
Europska komisija ističe da Hrvatska treba pojačati administrativne kapacitate za provedbu novog zakonodavstva.
U izvješću se ističe Ministarstvo za europske integracije, kao "personalno dobro opremljenu službu, koja koordinira provedbu SSP-a na visoko učinkovit i profesionalan način".
"Postoji poteba jačanja administrativnih kapaciteta različitih ministarstava i drugih Vladinih tijela, koja su odgovorna za zakonodavno približavanje" EU-u, kaže se u izvješću.
FINANCIJSKA POMOĆ EU-A
Od 1991. do uključivo 2002. godine Hrvatska je dobila 488.09 milijuna eura. Do 2000. godine uglavnom se radilo o humanitarnoj pomoći. Godine 2001. Hrvatska je kroz CARDS program dobila 60 milijuna eura, prošle godine 59 milijuna, a za ovu godinu je predviđeno 62 milijuna eura.
"CARDS program za 2001. označava prelazak s pomoći koja je bila fokusirana na povratak izbjeglica na programe koji pokrivaju daljnji razvoj i potrebe za razvoj institucija", navodi se u izvješću.
PERCEPCIJA EU-a
U službenim stajalištima prema Europskoj uniji proteklih godinu dana nije bilo uočljivih promjena. "Postoji jasna službena politika u korist integracija u EU kroz ispunjavanje obveza iz SSP-a", stoji u izvješću.
Također se navodi da je stajalište javnosti prema EU-u i dalje vrlo povoljno "unatoč nedostatku informiranosti o EU-u i Procesu stabilizacije i pridruživanje".
"Politička situacija u zemlji ostaje općenito stabilna, ukupno stanje je zadovoljavajuće, a demokratski razvoj je učvršćen", stoji u sažetku godišnjeg izvješća Europske komisije za Hrvatsku.
Europska komisija je u srijedu prihvatila drugo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP), kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija. Izvješće je strukturirano na isti način na koji se rade izvješća za zemlje kandidata.
Izvješće za svaku od pet zemalja sastoji se od šest poglavlja - sažetak, politička situacija, ekonomska situacija, provedba Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju, financijska pomoć EU-a i percepcija EU-a. Izvješće za Hrvatsku ima 36 stranica. U izvješću se ne spominje da je Hrvatska 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev za punopravno članstvo.
SAŽETAK
U sažetku izvješća se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka prognanika.
Vladino stajalište o suradnji s Haškim sudom "ostaje mlako". U praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u faktičnoj integraciji srpske manjine", kaže se u sažetku izvješća Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore na području pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
POLITIČKA SITUACIJA
"Hrvatska nastavlja napredovati u tranzicijskom procesu", kaže se u izvješću i dodaje da bi Vlada "mogla uložiti više napora na provedbi svoje reformske agende i uhvatiti se u koštac s preostalim manjkavostima kako bi se ispunili politički i ekonomski standardi EU-a".
Europska komisija navodi da demokratske institucije rade dobro, ali da je politički dijalog između Vlade i oporbe još uvijek vrlo težak te da domaće teme često pretežu pred međunarodnim.
Unatoč nedavnom usvajanju "reforme pravosudnog sustava", pravosuđe i dalje ostaje područje koje posebno zabrinjava. Pravosudni sustav trpi od organizacijskih problema, neefikasnih postupaka, nedostatka stručnosti i dugog čekanja na završetak sudskih postupaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U izvješću se navodi da je usvajanje novog izbornog zakona, u kojem bi se redefinirala uloga hrvatske dijaspore i osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, "jedno od ključnih otvorenih pitanja".
Europska komisija također navodi da je glavna oporbena stranka HDZ u "travnju prošle godine izabrala novog predsjednika, koji je započeo proces transformacije HDZ-a. Nacionalistički i protueuropski tvrdolinijaši su napustili HDZ i u rujnu 2002. osnovali novu desnu stranku Hrvatski blok".
Znatan napredak Hrvatska je učinila na području ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice usvajanjem Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama".
Što se tiče stanja u medijima, navodi se da novi zakon o Hrvatskoj radio i televiziji (HRT) "ne štiti u potpunosti HRT od izravnog ili neizravnog uplitanja političkih i državnih tijela, tako da Vlada treba učiniti sve kako bi se HRT-u osigurao neovisan rad".
EKONOMSKA SITUACIJA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta u svijetu, u Hrvatskoj je bruto nacionalni proizvod (BNP) nastavio rasti u 2002. po procijenjenoj stopi do pet posto, a na temelju rasta domaće potražnje, investiranja i osobne potrošnje.Kao pozitivan element navodi se stabilnost cijena, a kao jedan od većih problema visoka stopa nezaposlensti.
PROVEDBA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
Europska komisija ističe da Hrvatska treba pojačati administrativne kapacitate za provedbu novog zakonodavstva.
U izvješću se ističe Ministarstvo za europske integracije, kao "personalno dobro opremljenu službu, koja koordinira provedbu SSP-a na visoko učinkovit i profesionalan način".
"Postoji poteba jačanja administrativnih kapaciteta različitih ministarstava i drugih Vladinih tijela, koja su odgovorna za zakonodavno približavanje" EU-u, kaže se u izvješću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FINANCIJSKA POMOĆ EU-A
Od 1991. do uključivo 2002. godine Hrvatska je dobila 488.09 milijuna eura. Do 2000. godine uglavnom se radilo o humanitarnoj pomoći. Godine 2001. Hrvatska je kroz CARDS program dobila 60 milijuna eura, prošle godine 59 milijuna, a za ovu godinu je predviđeno 62 milijuna eura.
"CARDS program za 2001. označava prelazak s pomoći koja je bila fokusirana na povratak izbjeglica na programe koji pokrivaju daljnji razvoj i potrebe za razvoj institucija", navodi se u izvješću.
PERCEPCIJA EU-a
U službenim stajalištima prema Europskoj uniji proteklih godinu dana nije bilo uočljivih promjena. "Postoji jasna službena politika u korist integracija u EU kroz ispunjavanje obveza iz SSP-a", stoji u izvješću.
Također se navodi da je stajalište javnosti prema EU-u i dalje vrlo povoljno "unatoč nedostatku informiranosti o EU-u i Procesu stabilizacije i pridruživanje".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati