OVE GODINE obilježit će se deseta obljetnica potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan troipolgodišnji rat u Bosni i Hercegovini a ta će zemlja ovu obljetnicu ponovno dočekati opterećena unutarnjim političkim sukobima i s nestabilnom vlašću te s ogromnim teretom nedovršenih domaćih zadaća.

Reforme na kojima ustraje Europska unija kako bi BiH uopće ove godine mogla računati na početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju naglo su potisnute u drugi plan političkom krizom što su je u prosincu izazvali političari iz reda bosanskih Srba.

Dvije vodeće političke stranke iz Republike Srpske - Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) čiji su dužnosnici sankcionirani zbog nesuradnje s Haaškim tribunalom odlučile su se za to osvetiti državi BiH najavljujući povlačenje srpskih članova Vijeća ministara BiH.

Premijeru Adnanu Terziću sada je preostalo samo čekati eventualne nove koalicijske dogovore koji bi mu omogućili popunjavanje praznih ministarskih mjesta ili će u protivnom morati i sam odstupiti.

Na samom kraju prosinca on je državni parlament mogao izvijestiti samo da u zemlji u ovom trenutku "nema ambijenta za provedbu reformi".

Stvarna ili izmišljena kriza, tek BiH u 2005. ulazi praktično bez vlade.

Na činjenicu da se ovakvim igrama samo gubi dragocjeno vrijeme građane BiH a prije svega domaće političare u svojoj je novogodišnjoj poruci podsjetio i visoki predstavnik Paddy Ashdown istaknuvši kako bi, ne shvati li se stanje dovoljno ozbiljno, BiH među ostalim već 2006. godine mogla biti sučeljena s financijskim krahom.

Iza diplomatske i prigodničarske konstatacije kako je 2005. za BiH "godina velikih izazova", iako su u proteklih 12 mjeseci ostvarena "izvanredna postignuća" Ashdown je precizno nabrojio što sve sada valja učiniti: pojednostaviti unutarnji ustroj zemlje, ispuniti uvjete iz Studije izvedivosti što ju je izradila Europska komisija i osigurati punu suradnju s Haaškim tribunalom.

Bez ispunjenja ovih obveza nema približavanja Europskoj uniji, primanja u "Partnerstvo za mir" niti ekonomske samoodrživosti siromašne zemlja koja sada dvije trećine proračunskih prihoda troši na izdržavanje vlasti i birokracije.

U načelu, političari i građani BiH spremni su kazati da potpuno dijele Ashdownove prioritete no ovisno o tome kojoj nacionalnoj skupini pripadaju imaju i primjedbi.

Njegova je novogodišnja poruka stoga ovaj put sadržavala i posebne dijelove upućene Hrvatima, Srbima i Bošnjacima.

Hrvatima je Ashdown poručio da razumije njihov strah od zatiranja vlastite kulture i identiteta no pri tom je istaknuo da se ne trebaju bojati primjene europskih standarda u oblasti obrazovanja.

"Kao najmalobrojniji narod u BiH vi imate priliku dobiti više nego bilo tko drugi od nepristrane primjene vladavine zakona. Čuvajte se onih koji to žele osujetiti...", poruka je Hrvatima u BiH.

Poruka Srbima je da se ne trebaju plašiti postojanja zavjere koja za cilj ima ukidanje Republike Srpske ali da moraju biti svjesni da odbijanje reformi znači potpunu izolaciju.

Bošnjacima pak kao najbrojnijem narodu u BiH Ashdown poručuje da zbog te činjenice snose i najveću odgovornost za stanje u zemlji.

Sve što žele postići, uključujući i ukidanje entiteta, kazao je, moguće je jedino bez uporabe sile a uz sporazum i kompromis.

2005. godina doista se očekuje kao razdoblje u kojemu će se otvoriti suštinska pitanja izmjene Daytonskog ustroja BiH.

Hoće li taj proces moći biti i dovršen do isteka ove godine nemoguće je predvidjeti.

Izvjesno je međutim da će 31. prosinca ove godine BiH funkcionirati kao zemlja u kojoj je uveden porez na dodanu vrijednost, obrambeni sustav integriran na državnoj razini a policija preustrojena tako da entitetske granice više neće osiguravati zaštitu kriminalcima.

BiH također može očekivati prijem u "Partnerstvo za mir", najverojatnije u travnju, no hoće li se to dogoditi ovisi prije svega o tome hoće li se do tada iza rešetaka naći najtraženiji ratni zločinci.

(Hina) xrm ybs