SVIJET se činio kao da se ponovo rađa 9. studenoga 1989., rušenjem Berlinskog zida kao simbola komunističke diktature istočne Europe, no obećanja iznikla iz tadašnje euforije progutao je prah njujorških blizanaca srušenih akcijom islamskih terorista na jednako prijelomni 11. rujna 2001.

Dok se Europa i Sjedinjene Države pripremaju proslaviti 15. obljetnicu završetka Hladnog rata, njihovi političari uočavaju pukotine u današnjem svijetu kojim dominira jedna supersila umjesto nekadašnje polarizacije između zapadnog i istočnog bloka.

"Iskustvo 11. rujna dovelo je do stvaranja nove vizije svijeta, ponajprije u SAD-u, a zatim u Europi. Novu percepciju svijeta u Sjedinjenim Državama kakva je zavladala nakon 11. rujna mnogi su Europljani potcijenili", upozorio je jesenas koordinator njemačke vlade za transatlantske odnose Karsten Voigt.

Ti političari uočavaju da danas postoje nova područja u kojima se dobro razumiju dojučerašnji neprijatelji s jedne strane dok je s druge jednostrana američka intervencija u Iraku otvorila nove podjele među dotadašnjim saveznicima.

Padom Željezne zavjese promijenila se priroda rata a tu su promjenu ubrzali teroristički napadi na New York i Washington, ocijenio je šef njemačke diplomacije Joschka Fischer.

"Sukobi su danas često vezani uz eroziju autoriteta države", izjavio je Fischer prošloga tjedna na konferenciji pod naslovom "Nakon hladnog rata".

Države u raspadanju razorno su djelovale na njihova stanovništva i "dovoljno je primjera koji to mogu potvrditi", rekao je navodeći bivšu Jugoslaviju i Afganistan.

Njemački veleposlanik u Londonu Thomas Matussek izrazio je žaljenje što je na Zapadu mnogima trebalo puno vremena da shvate kako će svijet poslije Zida biti sve drugo samo ne siguran. U jednome govoru istaknuo je da su se odjednom, pod prijetnjom terorizma, stvorili savezi mimo regionalnih i ideoloških podjela.

"Ako se usporedi osjećaj globalnog jedinstva (kakav je zavladao) nakon 11. rujna i podjele međunarodne zajednice tijekom Hladnog rata, suprotnost je zapanjujuća. Stari pojmovi Zapada i Istoka praktički su izgubili važnost koju su imali desetljećima", rekao je.

Istodobno su američki čelnici posegnuli za simbolikom Hladnog rata kako bi opisali stanje u dijelu muslimanskog svijeta pa su tako tvrdili da je njihova invazija na Irak, radi svrgavanja diktatora Sadama Huseina, širenje prostora slobode u svijetu, na način na koji je to činio pokret liberalizma kad je 1989. zapljusnuo istočnu Europu.

Pad Berlinskog zida i njujorških tornjeva WTC (Svjetski trgovinski centar) bili su prolog i epilog "dugog tranzicijskog razdoblja", ustvrdila je američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleeza Rice u rujnu 2002., obrazlažući pojam "preventivnog rata", šest mjeseci prije invazije na Irak.

U govoru prije godinu dana američki demokratski senator Joe Lieberman usporedio je represiju kakvu provode diktature u muslimanskom svijetu sa sovjetskom prijetnjom te ustvrdio da Zapad ima odgovornost suprotstaviti se tomu.

"Prije pola stoljeća ideološki ekstremisti željeznom su zavjesom podijelili Europu. Danas fanatične snage Džihada teže izgraditi teološku željeznu zastavu kako bi muslimanski svijet odijelili od ostatka Zemljine kugle", rekao je Lieberman.

Promjena percepcije prijetnje koju doživljava Zapad posve je prirodna pojava, ocijenio je Matussek za kojeg bi "bilo pravo čudo da je transatlantski odnos ostao statičan s obzirom na tektonske promjene zadnjih petnaest godina".