95. obljetnica osnutka zagrebačke Gradske knjižnice
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZAGREBAČKA Gradska knjižnica ove godine 7. prosinca obilježava 95. obljetnicu osnutka, 75. obljetnicu Knjižnice Božidara Adžije, 55. obljetnicu Knjižnice Tina Ujevića i 40. obljetnicu osnutka svog Glazbenog odjela Gradske knjižnice.
Voditeljica Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak podsjetila je na današnjoj konferenciji za novinare da je 7. prosinca 1907. u Kamenitim vratima utemeljena i otvorena za javnost Gradska knjižnica. Prvi upravitelj knjižnice bio je dr. Velimir Deželić, a već početkom 1908. upravu preuzima Emilije Laszowsky.
Godine 1908. knjižni je fond imao 14.000 svezaka, dobivenih od zagrebačkoga gradskog poglavarstva i uglednih građana, poznatih književnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika, a te se knjige čuvaju i danas u Gradskoj knjižnici. U prvoj Gradskoj knjižnici nalazila se i čitaonica sa 75 naslova novina i časopisa.
Voditeljica Sabljak naglasila je da su Pravila knjižnice iz 1907. ostala ista do danas.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gradska knjižnica slavi i 40. obljetnicu osnutka svog Glazbenog odjela, prvog takvog odjela u Hrvatskoj, nastalog iz zbirke ploča, a danas je to suvremeni odjel s velikom zbirkom.
Knjižnice grada Zagreba danas su suvremeno organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, matična knjižnica za narodne i školske knjižnice u Zagrebu te Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a ujedno i jedna od najvećih zagrebačkih kulturnih ustanova, rekla je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić.
Jezgro mreže čine Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije (narodne i znanstvene knjižnice), uz koje još djeluje osam područnih knjižnica s mrežom od 14 ogranaka na ukupno 24 lokacije, s Bibliobusnom i Matičnom službom.
Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, koja djeluje kao središnja knjižnica za društvene znanosti, najstarije su narodne knjižnice u Zagrebu, i među prvim narodnim knjižnicama osnovanima u Hrvatskoj, s kontinuiranim djelovanjem na pružanju knjižničnih i kulturnih usluga građanima svih dobnih skupina.
Zbirke Knjižnica grada Zagreba imaju 1.297.880 svezaka knjiga, koje je, uz brojnu audiovizualnu i drugu građu, lani koristilo 192.950 članova, građana Zagreba i bliže okolice, ali i brojni znanstvenici i stručnjaci iz cijele Hrvatske.
Voditeljica Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak podsjetila je na današnjoj konferenciji za novinare da je 7. prosinca 1907. u Kamenitim vratima utemeljena i otvorena za javnost Gradska knjižnica. Prvi upravitelj knjižnice bio je dr. Velimir Deželić, a već početkom 1908. upravu preuzima Emilije Laszowsky.
Godine 1908. knjižni je fond imao 14.000 svezaka, dobivenih od zagrebačkoga gradskog poglavarstva i uglednih građana, poznatih književnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika, a te se knjige čuvaju i danas u Gradskoj knjižnici. U prvoj Gradskoj knjižnici nalazila se i čitaonica sa 75 naslova novina i časopisa.
Voditeljica Sabljak naglasila je da su Pravila knjižnice iz 1907. ostala ista do danas.
Knjižnice grada Zagreba danas su suvremeno organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, matična knjižnica za narodne i školske knjižnice u Zagrebu te Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a ujedno i jedna od najvećih zagrebačkih kulturnih ustanova, rekla je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić.
Jezgro mreže čine Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije (narodne i znanstvene knjižnice), uz koje još djeluje osam područnih knjižnica s mrežom od 14 ogranaka na ukupno 24 lokacije, s Bibliobusnom i Matičnom službom.
Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, koja djeluje kao središnja knjižnica za društvene znanosti, najstarije su narodne knjižnice u Zagrebu, i među prvim narodnim knjižnicama osnovanima u Hrvatskoj, s kontinuiranim djelovanjem na pružanju knjižničnih i kulturnih usluga građanima svih dobnih skupina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zbirke Knjižnica grada Zagreba imaju 1.297.880 svezaka knjiga, koje je, uz brojnu audiovizualnu i drugu građu, lani koristilo 192.950 članova, građana Zagreba i bliže okolice, ali i brojni znanstvenici i stručnjaci iz cijele Hrvatske.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati