54.198.176.157 US
 

Akademik Šimunović: Potrebno je osnovati dijalektološki i onomastički institut

Piše:
petak, 24.1.2003. 14:41
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MINISTARSTVI znanosti i tehnologije trebalo bi izdašnije pomoći proučavanje hrvatskih dijalekata kako bi što prije završila izradba dijalektoloških atlasa koji se rade više od dvadeset godina, izjavio je akademik Petar Šimunović, vodeći hrvatski onomastičar, znanstveni savjetnik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Po Šimunovićevim riječima kad arheolozi naiđu na vrijedne nalaze, ako nemaju novca, mogu nalazište zatrpati i ostaviti za bolja vremena, etnolozi svoje vrijednosti mogu spremiti u škrinje, no, ako jezikoslovci ne idu na teren i istražuju, govori će nestati zauvijek.

´Danas u jednom desetljeću nestanu, ili se dogode tolike promjene u govorima za što je prije trebalo po stoljeće´, izjavio je Šimunović, dometnuvši kako Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje za proučavanje govora, odnosno za dijalektološki projekt, dobiva nekoliko desetaka tisuća kuna na godinu, a za taj se novac doista može malo učiniti.

Smatra kako bi u spašavanju terenske jezične građe trebalo osnovati dijalektološki i onomastički institut po uzoru na mnoge druge zemlje. Neke od tih zemalja, na primjer Makedonija, već su odavna skupili terensku dijalektološku i onomastičku građu i stvorili baze podataka za proučavanje.

Kad bismo imali takav institut mogla bi se stvoriti baza podataka, kartoteka, fonoteka sa snimkama govora autentičnih ljudi te sastaviti skupine za izradbu pojedinih rječnika govornoga jezika -čakavskoga, kajkavskoga i hrvatskih štokavskih dijalekata, rekao je Šimunović, podsjetivši kako je između dvaju svjetskih ratova Petar Skok, najveći hrvatski onomastičar, hrvatsku onomastiku bio uzdigao u sam vrh europske onomastike.

´Nijedan slavenski jezik nema razgranane dijalekte kao hrvatski, u kojem je jezični pejzaž najizdiferenciraniji, koji je svakodnevno na rubnim područjima ugrožen smanjivanjem stanovništva´, izjavio je, dodavši kako strane slaviste zanimaju hrvatski ´govorni tereni´ te dolaze samostalno istraživati, a to bi zapravo trebala biti naša zadaća.

Akademik Šimunović, najugledniji hrvatski toponomastičar, sa zadovoljstvom napominje kako je napokon od ove akademske godine na fakultetima u Zagrebu i Rijeci uveden predmet onomastike, a ona se predaje i na postidiplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Zadru.

Šimunović trenutačno radi dvije knjige: Rječnik bračkih-čakavskih govora, što će biti najveći dijalektološki rječnik u slavistici, te Hrvatsku toponimiju, koja će sadržavati više od 100.000 toponima sa sekcijskih karata Hrvatske i BiH. U tu knjigu kao dodatak uvrstit će toponime koje su Englezi obradili u Kairu za Drugoga svjetskoga rata.

Neki je čovjek slučajno spasio iz otpada 10 šapirografiranih knjiga u kojima su Englezi popisali više od 100.000 toponima, vjerojatno za ratne potrebe, s preciznim identifikacijama, ali nepreciznim bilježenjem imena s područja Hrvatske i BiH, rekao je Šimunović.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije