54.160.245.121 US
 

Akcijski plan za Ljubljansku banku: Prve isplate najranije u 2016. godini

KLJUČNI PODACI
  • Slovenija se obvezala da će se truditi da presudu izvrši u postavljenom roku
  • Upozorila je i na "kompleksnost" tog predmeta
Piše: Hina
utorak, 20.1.2015. 16:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Arhiva

AKCIJSKIM planom za provedbu lanjske pravomoćne presude Europskog suda za ljudska prava o pitanju starih štediša Ljubljanske banke, što ga je u petak predala Vijeću Europe koje je zaduženo za praćenje implementacije, Slovenija se obvezala da će se truditi da presudu izvrši u postavljenom roku, ali i upozorila na "kompleksnost" tog predmeta, objavila je u utorak Slovenska tiskovna agencija STA.

U akcijskom planu koji bi po presudi Slovenija trebala donijeti do sredine ove godine, zajedno s modelom isplate starih štediša u BiH i Hrvatskoj, Slovenija je navela da je riječ o kompleksnom pitanju zbog posebnih i teških okolnosti, ali i zbog "posebnosti" tadašnjeg jugoslavenskog bankovnog sustava koji, kako se dodaje, nije postojao u drugim državama.

U vrijeme sporenja oko pitanja deviznih štediša Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama Slovenija je i ranije često navodila kako je sistem devizne štednje u Jugoslaviji bio "poseban" i neuobičajen za prilike u konvencionalnom bankarstvu jer su banke devize prodavale Narodnoj banci Jugoslavije, za što su dobivale dinare i kredite iz primarne emisije.

Prvi korak - verificiranje štediša

Kako se navodi u akcijskom planu na pet stranica, stručne skupine koje je slovenska vlada formirala kako bi se primijenila presuda Europskog suda za ljudska prava sada će najprije nastojati utvrditi opseg financijskih obveza Ljubljanske banke u njenim podružnicama izvan Slovenije u vrijeme SFRJ koje proistječu iz presude, te mogućih postupaka za "verificiranje" štediša na koje se te obveze odnose.

Presuda suda iz Strasbourga prema stajalištu Slovenije odnosi se samo na one štediše koji još nisu bili isplaćeni u Hrvatskoj i BiH, prebacivanjem svoje štednje na domaće banke ili u okviru privatizacije društvene imovine.

Prema slovenskim podacima koji se iznose u akcijskom planu, ta neisplaćena devizna štednja s krajem 1991. godine iznosila je ukupno oko 257 milijuna eura, zajedno s tada važećim kamatama, a uključuje oko 300.000 štediša.

Slovenija je Vijeću Europe također navela da će pri izvršavanju presude voditi računa i o dosadašnjoj praksi suda u Strasbourgu, uvažavajući i financijsko stanje Slovenije, te činjenicu da "financijske prilike iz 90-ih godina nije moguće potpuno preslikati u sadašnjost", te da deviznim sredstvima koja su štediše bili uložili u Ljubljansku banku "nisu raspolagali ni oni, ali niti Slovenija".

Kamate će uzeti u obzir relevantne okolnosti situacije

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Slovenija također navodi kako podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu nakon raspada bivše Jugoslavije više nisu mogle poslovati, a zbog svega toga štedišama će biti ponuđene kamate koje uvažavaju "sve relevantne pravne i činjenične okolnosti tog slučaja".

Sistemsko rješenje za štediše na koje se odnosi presuda Europskog suda za ljudska prava, navodi u akcijskom planu Slovenija, bit će usmjereno na ravnopravnom tretmanu štediša Ljubljanske banke koji od raspada SFRJ nisu mogli raspolagati svojim imutkom, navodi se u akcijskom planu.

Isto tako, navodi se u akcijskom planu, za Sloveniju će poseban izazov i teška zadaća biti utvrditi i verificirati sve one koji imaju pravo na povrat štednje, pri čemu se očekuje oko 300.000 zahtjeva koje će biti potrebno argumentirati.

Problem evidencije u LB Sarajevo

Pri tome je Slovenija posebno upozorila na problem evidencije u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Sarajevo jer navodi da nema podatke i isplatama koje su u BiH tim štedišama već bile izvršene i o drugim promjenama stanja na tim depozitima, promjenama matičnih podataka štediša, dokumentima o nasljeđivanju itd.

Zbog toga Slovenija očekuje da će za utvrđivanje pravog stanja glede štediša u BiH biti potrebna "aktivna uloga" država sljednica bivše SFRJ, "posebno Bosne i Hercegovine".

Slovenija se lanjskom presudom obvezala da će do sredine ove godine donijeti model isplate štediša koji su je tužili sudu u Strasbourgu i svih ostalih štediša Ljubljanske banke koji su u istom pravom položaju.

Do sredine godine trebalo bi donijeti i zakonski okvir koji će omogućiti početak isplate te štednje, no početak tog procesa prema navodima slovenskih izvora ove se godine još ne može očekivati.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije