Ako ne želite biti katolik u Hrvatskoj, odaberite neku od preostalih 40 vjerskih zajednica

POVLAŠTENA Rimokatolička crkva u Hrvata ima, kako i spada u vremenima ljudskih prava i široko rasprostranjene tržišne ekonomije, svoju konkurenciju u čak 40 vjerskih zajednica. Naime, toliko se alternativnih, "heretičnih" skupina trenutno vodi u Središnjem državnom uredu za upravu.

Koliko takva duhovna aktivnost uistinu pospješuje, ako uopće utječe na razvoj časnog života ljudi naseljenih na području od Panonije pa do Jadrana, teško je sa sigurnošću zaključiti, ali daljnja državna statistika bez ikakvih dvojbi pokazuje kako se u Hrvatskoj može izbrojati čak 94,21 posto vjernika.

O tome koliko je ovdje riječ o trendu, a koliko o istinskoj vjeri u neke onostrane, umom nespoznatljive nebeske sile, društveni su znanstvenici već ispisali puste stranice svojih istraživanja. Pa ipak, svatko tko bar malo prati medijske napise teško da neće zaključiti kako je moralna klima na domaćem terenu prilično neugodna.

Hrvatske je zemlja vjerske tolerancije?

Bilo kako bilo, Hrvatska se svijetu, prije svega Europi, može prezentirati kao zemlja vjerske tolerancije. Od navedenog postotka službenih vjernika odnosno onih koji su se tako izjasnili kada su popisivači stanovništva pohodili njihove domove, oko 93 posto opredijelilo se za rimokatoličku vjeroispovijest.

Od ostalih su najzastupljeniji pravoslavni vjernici kojih je 4,6 posto, a slijede ih muslimani kojih je tek nešto više od jedan posto, dok od ostalih najrasprostranjeniju mrežu po Hrvatskoj imaju pripadnici židovske vjeroispovijesti koji broje 10 općina, ali i posebnu vjersku zajednicu "Bet Israel".

Od pobrojanih 40 vjerskih zajednica najviše je kršćanskih sekti. Njih je čak 24, a među njima su još uvijek najegzotičniji, ali, čini se, i najomraženiji Jehovini svjedoci. Ipak, neusporedivo su intrigantnije religije koje su se na hrvatske prostore doselile s istoka.

Osim već donekle poznate budističke Dharmaloke i indijskih hinduista, u Hrvatskoj se nađe i čiste religijske egzotike.

Egzotična Baha´i zajednica ne razlikuje se bitno od Isusove vjere

Naime, teško je vjerovati da je ikome poznata Bahá´í zajednica. Potonja porijeklo vuče iz Irana, a već preko sto godina promiče načela jedinstvenosti Božje, kao i jedinstvenosti religije i čovječanstva te jednakopravnosti žena i muškaraca.

Bahá'í je druga najrasprostranjenija nezavisna vjera, ističu njezini sljedbenici. Njih šest milijuna živi u čak 235 zemalja i pokrivaju 2100 etničkih, rasnih i plemenskih grupa, ali u Hrvatskoj ih je tek neznatan broj.

Pa ipak, ova se vjera u svojoj suštini ne razlikuje bitno od one koju je prije dvije tisuće godina propovijedao sam Isus Krist.

"Univerzalisti" ne priznaju kršćansku crkvu kao instituciju

Na domaćim je prostorima neobična i vjerska zajednica Univerzalni život. Naime, kako njihovi svećenici poručuju, "Isus nije osnovao crkvu, kao i to da je nije posjećivao!". On je, vjeruju "univerzalisti", "došao prije 2000 godina da svim ljudima donese put, istinu i život odnosno unutarnju reformu. Potonju su zloupotrijebile institucije crkve da bi zasnovale izvanjsku religiju. Tko slijedi Isusa Krista, ne vezujući se za svećenike i župnike, postiže sreću, sigurnost i slobodu, stječe Unutarnji život i iskusi Božju blizinu. To je život u svakidašnjici".

Scijentolozi - najveća prijetnja kršćanstvu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U znanstvenoj eri pojavila se i "znanstvena" religija, svima poznatija pod imenom scijentologija koja djeluje i u Hrvatskoj. Naime, u Zagrebu je ta danas najkontroverznija i najnapadanija vjera ustanovila svoju crkvu. Kršćanima je scijentologija izravna prijetnja jer se u suštini bazira na istjerivanju trauma potisnutih u nesvjesno koje ljude onemogućavaju u ostvarenju svojih punih potencijala. Naime, po njihovu je mišljenju Isus Krist samo još jedna od potisnutih trauma. Pretpostavlja se kako je u Hrvatskoj tek tisuću sljedbenika scijentologije, ali i da su takvi vjernici dobro pozicionirani u hrvatskom društvu.

Koliko je hrvatska Katolička crkva svjesna svih svojih religijskih protivnika da se uočiti prateći sve medijske istupe koje u proteklo vrijeme, a onaj posljednji zamjetljiv je bio kada je Zakon o suzbijanju diskriminacije na radu krenuo u saborsku proceduru, kojeg je Glas koncila prozvao "opasnim zakonom" jer se njima valjda želi nametnuti radikalna ideologija umjesto kršćanske antropologije koja je univerzalistička.

Najkontroverzniju religiju današnjice, medijski prilično iznapadanu scijentologiju, uporno zagovara američki glumac Tom Cruise, a do koje je mjere zaista zapeo možda najbolje dočarava tisuće i tisuće dolara koje je u proteklih dvadesetak godina "utukao" za više moralne ciljeve. Osim toga, Cruise je postao scijentološki zaštitni znak, u punom smislu tog izraza.

I hrvatske poznate ličnosti "briju" nešto drugačije, ali u Americi su nesputaniji

Koliko će takva kršćanska razmišljanja ublažiti ili raspaliti javno otkrivanje drugačijih vjerskih opredjeljenja poznatih hrvatskih lica teško je prognozirati jer se od njih tek beznačajan broj odlučio javno progovoriti o tome. Prvi je "zasektašio" Goran Karan koji je već prilično dugo slijedi put Hari Krišne.

Ona koja je zaista domaću publiku doslovno šokirala je Ivana Brkić koje se pridružila Jehovinim svjedocima, a poznato je koliko su potonji omraženi na ovim prostorima, ponajviše zbog pohođenja kućnih pragova da bi vrbovali.

Za razliku od hrvatskih prilika, u svijetu se naveliko kreće u nekim drugim vjerskim pravcima. Najdalje je u tom smislu Amerika. Poznat je tako cijeli niz prijatelja Dalaj Lame, a najistaknutiji među njima je budist i borac za neovisnost Tibeta Richard Gere.

Istoku se okrenula i pop kraljica Madonna, koja već godinama prakticira kabalu, a koliko joj je privržena pokazuje time što prihod od prodaje svojih dječjih knjiga daruje vjerskom centru.

Najpoznatiji američki Jehovin sljedbenik je Prince, estradna zvijezda koja je u svojoj karijeri često bila u nedoumici kojim se imenom predstaviti javnosti. Takvo medijsko pokazivanje i nije baš slijedilo ono vjersko razotkrivanje, pa i nametanje vjerskih ispravnosti.

Ig.M.
Foto: Arhiva

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara