Alžir i nakon 12 godina brani izvanredno stanje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ALŽIR je odbio ukinuti svoje 12-godišnje izvanredno stanje usprkos međunarodnome pritisku, uz tvrdnju da ga ne može ukinuti dok se zemlja bori protiv islamističkih pobunjenika.
"Izvanredno stanje nije smanjilo osobne il političke slobode. Njegova je glavna uloga koordiniranje različitih snaga u borbi protiv terorizma", objavio je vladin dnevnik El Moudjahid riječi ministra unutrašnjih poslova Noureddinea Zerhounija.
Alžir odbija sve češće zahtjeve oporbe, Sjedinjenih Država i organizacija za zaštitu ljudskih prava da ukine izvanredno stanje jer ograničava političku aktivnost uoči predsjedničkih izbora 8. travnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U skladu s izvanrednim stanjem, javne su demonstracije zabranjene, a mjesne vlasti mogu narediti završetak svake aktivnosti koja se tiče javnih službi. Među ostalim ovlastima, izvanredno stanje ministru unutrašnjih poslova daje i mogućnost da zatvori sastajališta, a snagama sigurnosti ovlasti da danju i noću pretražuju privatne kuće.
Alžir je izvanredno stanje uveo u veljači 1992., neposredno nakon što su vlasti uz vojnu pomoć otkazale parlamentarne izbore na kojima je bila izgledna pobjeda radikalne Islamske fronte spasa (FIS).
Nakon što je FIS raspušten došlo je do islamskoga ustanka i odonda je poginulo više od 150 tisuća ljudi, većinom od gerilske ruke, tvrde skupine za zaštitu ljudskih prava. Vlasti tvrde da je stradalo stotinu tisuća ljudi.
"Izvanredno stanje nije smanjilo osobne il političke slobode. Njegova je glavna uloga koordiniranje različitih snaga u borbi protiv terorizma", objavio je vladin dnevnik El Moudjahid riječi ministra unutrašnjih poslova Noureddinea Zerhounija.
Alžir odbija sve češće zahtjeve oporbe, Sjedinjenih Država i organizacija za zaštitu ljudskih prava da ukine izvanredno stanje jer ograničava političku aktivnost uoči predsjedničkih izbora 8. travnja.
Alžir je izvanredno stanje uveo u veljači 1992., neposredno nakon što su vlasti uz vojnu pomoć otkazale parlamentarne izbore na kojima je bila izgledna pobjeda radikalne Islamske fronte spasa (FIS).
Nakon što je FIS raspušten došlo je do islamskoga ustanka i odonda je poginulo više od 150 tisuća ljudi, većinom od gerilske ruke, tvrde skupine za zaštitu ljudskih prava. Vlasti tvrde da je stradalo stotinu tisuća ljudi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati