Američki vrhovni sud podržao rasnu prednost na sveučilištu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI Vrhovni sud podržao je politiku davanja prednosti rasi pri prijamu na sveučilišta, ali i ograničio utjecaj pripadnosti rasi na upis studenata.
U podijeljenoj odluci Vrhovni sud je oborio sustav davanja bodova na Sveučilištu Michigan, ali je odobrio drugi program koji koristi pravni fakultet koji rasi daje manje važnosti pri odlučivanju o prijamu.
Suci su u odluci kojom podržavaju afirmativnu akciju rekli kako ustav ne zabranjuje uporabu rase kakva se koristi na pravnom fakultetu kako bi se unaprijedio interes američke vlade da potakne rasnu raznolikost na sveučilištu, ali da program koji se koristi pri prijamu dodiplomskih studenata nije način da se to postigne.
Michiganski program za prijam brucoša svodi se na kvote, rekla je većina sudaca, čime se krši ustavna odredba o jednakosti.
Sveučilište Michigan je za prijam brucoša crncima, Hispanicima i američkim Indijancima davalo dodatnih 20 bodova od 150 mogućih samo zbog rase.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U slučaju pravnog fakulteta pri prijamu se ne primjenjuje bodovni sustav nego sveučilište nastoji primiti "kritičnu masu" studenata iz reda manjina koji se kreće od 10 do 17 posto za svaku godinu.
Suci su pri odlučivanju o ovom važnom rasnom pitanju bili podijeljeni u oba slučaja. Oni su poduprli s 5-4 način koji primjenjuje pravni fakultet, a sutkinja Sandra Day OConnor je stala uz liberalnije članove suda prevagnuvši u ovom slučaju.
Sud je s 6-3 proglasio neustavnim bodovni program koji se primjenjuje prema dodiplomskim studentima. Predsjednik suda William Rehnquist, zajedno s OConnor, te sucima Antoninom Scaliom, Anthonyjem Kennedyjem, Clarencom Thomasom i Stephenom Breyerom odlučio je u ovom slučaju. Protiv su bili suci John Paul Stevens, David Souter i Ruth Bader Ginsburg.
Slučaj Sveučilišta Michigan jedan je od najznačajnijih ispita politike afirmativne akcije kojom vlada Sjedinjenih Država potiče uključivanje manjina u sve vidove života davanjem određene prednosti u odnosu na bijelce.
U ovom slučaju radilo se o tome da li su programi davanja prednosti manjinama pri prijamu na Michigansko sveučilište neustavni jer diskriminiraju bijele studente.
Presuda Vrhovnog suda odnosi se samo na prijam u javne škole, ali se očekuje da će se njezine posljedice osjetiti i na privatnim koledžima i sveučilištima, te da će utjecati i na odluke američke vlade i poslovnog svijeta koji nastoje povećati udio manjina, a da ne prekrše ustav.
Protivnici afirmativne akcije su se nadali da će Vrhovni sud zabraniti bilo kakvo uzimanje u obzir rase u odlučivanju u javnim poslovima.
Dvoje bijelih studenta, Jennifer Gratz i Patrick Hamacher, tužili su 1997. Sveučilište Michigan, jedno od najboljih američkih sveučilišta iz Ann Arbora, nakon što su unatoč dobrim ocjenama odbijeni na prijamu tvrdeći da su neki manjinski studenti primljeni samo zbog rase.
Vlada predsjednika Georgea W. Busha stala je javno uz studente tužitelje i zatražila ukidanje kvota, ali nije pozvala na ukidanje afirmativne akcije.
U podijeljenoj odluci Vrhovni sud je oborio sustav davanja bodova na Sveučilištu Michigan, ali je odobrio drugi program koji koristi pravni fakultet koji rasi daje manje važnosti pri odlučivanju o prijamu.
Suci su u odluci kojom podržavaju afirmativnu akciju rekli kako ustav ne zabranjuje uporabu rase kakva se koristi na pravnom fakultetu kako bi se unaprijedio interes američke vlade da potakne rasnu raznolikost na sveučilištu, ali da program koji se koristi pri prijamu dodiplomskih studenata nije način da se to postigne.
Michiganski program za prijam brucoša svodi se na kvote, rekla je većina sudaca, čime se krši ustavna odredba o jednakosti.
Sveučilište Michigan je za prijam brucoša crncima, Hispanicima i američkim Indijancima davalo dodatnih 20 bodova od 150 mogućih samo zbog rase.
Suci su pri odlučivanju o ovom važnom rasnom pitanju bili podijeljeni u oba slučaja. Oni su poduprli s 5-4 način koji primjenjuje pravni fakultet, a sutkinja Sandra Day OConnor je stala uz liberalnije članove suda prevagnuvši u ovom slučaju.
Sud je s 6-3 proglasio neustavnim bodovni program koji se primjenjuje prema dodiplomskim studentima. Predsjednik suda William Rehnquist, zajedno s OConnor, te sucima Antoninom Scaliom, Anthonyjem Kennedyjem, Clarencom Thomasom i Stephenom Breyerom odlučio je u ovom slučaju. Protiv su bili suci John Paul Stevens, David Souter i Ruth Bader Ginsburg.
Slučaj Sveučilišta Michigan jedan je od najznačajnijih ispita politike afirmativne akcije kojom vlada Sjedinjenih Država potiče uključivanje manjina u sve vidove života davanjem određene prednosti u odnosu na bijelce.
U ovom slučaju radilo se o tome da li su programi davanja prednosti manjinama pri prijamu na Michigansko sveučilište neustavni jer diskriminiraju bijele studente.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Presuda Vrhovnog suda odnosi se samo na prijam u javne škole, ali se očekuje da će se njezine posljedice osjetiti i na privatnim koledžima i sveučilištima, te da će utjecati i na odluke američke vlade i poslovnog svijeta koji nastoje povećati udio manjina, a da ne prekrše ustav.
Protivnici afirmativne akcije su se nadali da će Vrhovni sud zabraniti bilo kakvo uzimanje u obzir rase u odlučivanju u javnim poslovima.
Dvoje bijelih studenta, Jennifer Gratz i Patrick Hamacher, tužili su 1997. Sveučilište Michigan, jedno od najboljih američkih sveučilišta iz Ann Arbora, nakon što su unatoč dobrim ocjenama odbijeni na prijamu tvrdeći da su neki manjinski studenti primljeni samo zbog rase.
Vlada predsjednika Georgea W. Busha stala je javno uz studente tužitelje i zatražila ukidanje kvota, ali nije pozvala na ukidanje afirmativne akcije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati