54.166.89.1 US
 

AMERIČKI VRHOVNI SUD PODRŽAO ZABRANU SPALJIVANJA KRIŽEVA

Piše:
ponedjeljak, 7.4.2003. 21:52
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Američki Vrhovni sud presudio je u ponedjeljak da američke savezne države mogu zabraniti spaljivanje križeva s namjerom zastrašivanja rekavši da je takva praksa povezana s djelovanjem Ku Klux Klana i odbacivši argument da se tu radi o slobodi izražavanja.

Zapaljeni križ je sredstvo zastrašivanja i država mora imati ovlasti da ga ga učini nezakonitim i kazni njegovu uporabu, napisala je u presudi sutkinja Sandra Day O'Connor.

Ona je dodala da zaštita slobode govora i izražavanja koju osigurava Prvi amandman američkog Ustava nije apsolutna.

"Mada gorući križ ne mora nužno prenositi poruku zastrašivanja, često paljenje križa smjera da se oni koji primaju tu poruku boje za svoj život", napisala je O'Connor u ime većine od 5-4 u Vrhovnom sudu. "Kada je gorući križ upotrijebljen kako bi zastrašio rijetko koja poruka djeluje tako dojmljivo".

Pred Vrhovnim sudom se našao zakon savezne države Virginije iz 1952. koji zabranjuje paljenje križa kao sredstvo zastrašivanja koje su koristili rasisti i pripadnici Ku Klux Klana kako bi zastrašivali crnačko stanovništvo na američkom Jugu.

Jedan niži sud presudio je da taj zakon ograničava slobodu govora, a pred Vrhovnim sudom napali su ga trojica muškaraca osuđena za paljenje križa.

U prvom slučaju Richard Elliot i Jonathan O'Mara osuđeni su za pokušaj paljenja križa nakon što su 1998. stavili križ u dvorište susjeda crnca u Virginia Beachu i pokučali ga zapaliti. Dobili su po 90 dana zatvora.

U drugom slučaju Barry Black je organizirao skup Ku Klux Klana 1998. u okrugu Caroll gdje je zapaljen križ na privatnom zemljištu i uz dopuštenje vlasnika. Black je kažnjen novčano s 2.500 USD.

Ova odluka revidirala je raniju odluku Vrhovnog suda iz 1992. Vrhovni sud je tada proglasio neustavnim "zakon protiv mržnje" usvojen u St. Paulu u Minnesoti, koji je branio pokazivanje rasno uvredljivih simbola poput gorućeg križa ili nacističke svastike. Sud je tada rekao da taj zakon ugrožava slobodu govora temeljem njegova sadržaja.

Uz O'Connor za odluku su bili i predsjednik Suda William Rehnquist i suci John Paul Stevens, Antonin Scalia i Stephen Breyer.

Suci David Souter, Anthony Kennedy i Ruth Bader Ginsburg su se usprotivili smatrajući odluku iz 1992. ispravnom te tako i zakon Virginije neustavnim.

Jedini crni sudac Vrhovnog suda Clarence Thomas, nije prihvatio odluku, ali ne zato što podržava navodnu slobodu govora Ku Klux Klana, nego zato što smatra da Sud nije ni trebao povezivati paljenje križa s Prvim amandmanom jer se tu jasno radi o zastrašivanju.

"Jednako kao što netko ne može spaliti nečiju kuću kako bi pokazao političko stajalište i onda potražio utočište u Prvom amandmanu, tako i oni koji mrze ne mogu terorizirti i zastrašivati kako bi pokazali svoje stajalište", napisao je Thomas.

(Hina) sl rt

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije