54.162.114.84 US
 

Amnesty: Rat protiv terora učinio svijet opasnijim, a ne sigurnijim

Piše:
srijeda, 28.5.2003. 15:52
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

RAT PROTIV terorizma kojega su pokrenuli zapadni čelnici učinio je svijet još nesigurnijim, ističe međunarodna organizacija za zaštitu ljudska prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću, objavljenom u srijedu.

Tijekom prošle godine ljudska prava su bila ugrožena, međunarodni zakoni potkopavani, a vlade zaštićene od pomnog ispitivanja, ističe u svom izvješću za 2002. godinu ova međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu.

U jednoj od najžešćih kritika politike koju je pokrenula američka vlada, međunarodna organizacija za ljudska prava ocijenila je da su napori na zaustavljaju terorizma nakon napada na SAD u rujnu 2001. imali i snažan negativan učinak.

Rezultat toga je, navodi Amnesty, da "su produbljene razlike među ljudima različitih vjera i podrijetla stvarajući tlo za nove sukobe" te da se mnogi ljudi širom svijeta osjećaju nesigurno.

Amnesty ističe da svijet ne radi dovoljno na rješavanju poslijeratnih problema u Iraku i Afganistanu, a riječ je o zemljama u kojima su snage predvođene SAD-om pokrenule vojne akcije u sklopu rata protiv terorizma.

"Postoji vrlo ozbiljna opasnost da Irak krene putem Afganistana

ne učine li se stvarni napori da se odgovori pozivu iračkog naroda na uspostavu reda i mira te punom poštivanju ljudskih prava", ističe britanska direktorica Amnestya Kate Allen. Amnesty kaže da su milijuni Afganistanaca suočeni s nesigurnom budućnošću, iako je već prošlo više od 18 mjeseci od okončanja rata u toj zemlji.

Međunarodna organizacija, koja je postala najveća i najuglednija skupina za zaštitu ljudskih prava otkako je osnovana prije 40 godina, ukazala je na činjenicu da američke vlasti još uvijek drže zatočenima više od 600 ljudi u zaljevu Guantanamo bez podizanja optužnice protiv njih ili suđenja.

Organizacija je ukazala i na veliki broj žrtava i kršenja ljudskih prava u Obali Bjelokosti, Kolumbiji, Burundiju, Čečeniji i Nepalu, u vrijeme dok je međunarodna pažnja usredotočena ponajviše na Irak.

Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Amnesty navodi da je kriza ljudskih prava u Izraelu i na okupiranim teritorijima, unatoč tome što se ta tema najviše razmatrala, prošle godine bila među problemima na čijem je rješavanju međunarodna zajednica najmanje učinila.

Ukazuje se i na jačanje antiterorističkih zakona u Britaniji, glavnom savezniku Sjedinjenih Država, primjerice produljivanjem vremena tijekom kojeg osumnjičena osoba može biti zatočena bez optužnice sa sedam na 14 dana.

Glavne žrtve kršenja ljudskih prava u europskim zemljama i središnjoj Aziji su tražitelji azila i pripadnici etničkih manjina, ističe u svom godišnjem izvješću Amnesty. Tako se, primjerice, kritizira Austriju zbog njezine politike prema azilantima i "brutalnosti" policije u pojedinim ekscesnim slučajevima. Ukazuje se i na to da su u Rusiji, primjerice, osobe koje pripadaju etničkim manjinama podvrgnute "općoj diskriminaciji", a spominju se i ozbiljna kršenja ljudskih prava u Čečeniji.

U izvješću se, među ostalim, navodi da se u Turskoj, unatoč najnovijim reformama zakonodavstva, još uvijek provode uhićenja i optužbe zbog političkog mišljenja te pribjegavanje mučenju. Japan je pak nastavio tijekom 2002. u tajnosti s egzekucijama svojih zatočenika koji bivaju lišeni mogućnosti susreta s obiteljima, a uvjeti u kojima drži osuđene na smrt su "nehumani i degradirajući".
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije