Foto: FAH

CIJENE nafte proteklih šest mjeseci neprestano padaju i prema mišljenju analitičara taj trend nastavit će se i dalje. Razlozi za to naočigled su tipično ekonomski- ponuda je veća od potražnje, no u pozadini, moguće, kriju se geopolitički razlozi. Istražili smo koji.

Najveći gubitnik je Rusija

Zemlje OPEC-a nastavljaju proizvodnju nafte po ranije utvrđenim kvotama ili čak većim, a uvoz nafte u SAD je smanjen. Istovremeno, potražnja za naftom pada i zbog krize u Europi te sporijeg gospodarskog oporavka u europskim zemljama i u Aziji. Nakon šest mjeseci uzastopnog pada cijena, barel nafte danas jer na razini 40 posto vrijednosti koju je imao sredinom prošle godine. Cijene padaju uslijed velike ponude i male potražnje, no u pozadini ekonomskih nagađa se o geopolitičkim razlozima..

"Uvijek u nafti postoje geopolitički razlozi, ali to se najčešće otkrije nakon 30-ak godina kada se počnu otvarati arhive tajnih dokumenata, vjerojatno će se i sada slično dogoditi", kaže profesor na rudarsko-naftno- geološkom fakultetu Igor Dekanić. Sličan pad cijena nafte zabilježen je 1986. godine. Nakon toga slomljena je moć OPEC-a i nekoliko godina kasnije krahirao je Sovjetski savez, podsjeća profesor na rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Igor Dekanić. I danas je najveći gubitnik Rusija..

Igra je počela zbog geopolitičkih ciljeva

"Ukoliko cijene nafte ostanu na razini 45 dolara, Rusija će početi gubiti po stotinjak milijardi kuna godišnje u prihodu u odnosu na to da su cijene ostale na sto dolara", rekao je Dekanić. Gubitnici su i drugi veliki izvoznici poput Venezuele i Irana čija gospodarstva ovise o tom novcu, dok će Saudijska Arabija prebroditi krizu, kaže Dekanić.

"Saudijska Arabija to može izdržati zbog svojih ranijih akumuliranih financijskih viškova i prisutstva na tržištu kapitala, tako da ona može izdržati i godinu dana niskih cijena, s time da bi u tih godinu dana mnogi koji su danas konkurenti u pogledu kao proizvođači morali izaći s tržišta. Iz toga se možda može zaključiti iz kojih je geopolitičkih ciljeva započela ta igra tržišta ponude i potražnje," rekao je Dekanić.

"Iz toga se može zaključiti zbog kojih je geopolitičkih ciljeva i započela igra tržišta ponude i potražnje." Cijene će padati još godinu dana, kaže Dekanić.

Na hrvatsko gospodarstvo pad cijena neće imati veći utjecaj

"Kad bi se situacija mogla promijeniti, onoga časa kad uvjetno rečeno ta nafta prođe kroz gospodarstvo uvoznika i kada se odvije nekoliko proizvodnih ciklusa, drugim riječima kada se kroz preradu, prodaju, tržište, izvoz industrijskih proizvoda potakne razvoj uvoznika i kada počne intenziviji gospodarski rast u Europi koji će zahtijevati veću potrošnju", rekao je Dekanić.Na hrvatsko gospodarstvo pad cijena nafte neće imati veći utjecaj, kaže ekonomist Ljubo Jurčić.

"Čitava energetika u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji sudjeluje ispod 5 posto, možda 3,4. U tome nafta sudjeluje s jednom polovicom tako da je to vizalno dobro, pad cijena nafte, ali što se tiče hrvatskog gospodarstva to neće imati nikakav pozitivan efekt, osim što će tu i tamo nekom pojedincu smanjiti troškove", rekao je Jurčić.