54.166.172.180 US
 

ANKETA Karamarko je prošlost, tko će ga naslijediti? Ovo su najizgledniji kandidati

Piše: F.Ć.
ponedjeljak, 20.6.2016. 22:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

TOMISLAV KARAMARKO odgodio je sjednicu Predsjedništva HDZ-a, koja se trebala održati danas u 18 sati.

Odluka o otkazivanju sjednice Predsjedništva stigla je svega nekoliko trenutaka nakon što je Index doznao da se Karamarko sprema na podnošenje ostavke. U slučaju da odustane od te odluke, iz HDZ-a doznajemo da će ga stranka sama smijeniti, odnosno prisiliti na smjenu.

Sjednica Predsjedništva održat će se sutra u 11 sati na Trgu žrtava fašizma, priopćili su iz HDZ-a. Iz HDZ-a nisu dali nikakvo objašnjenje o razlozima odgađanja sjednice.

Iako je HDZ sve do pred nekoliko tjedana uporno pokušavao uvjeriti javnost da je stranka jedinstvena, uskoro se pokazalo da je to miljama daleko od istine. Pukotina na HDZ-ovom brodu, isprva malena, ubrzano se počela širiti. Prvo je Andrej Plenković na Saboru HDZ-a pomalo sramežljivo bocnuo Karamarka, ali nakon toga kritike vođi HDZ-a, koji je na izborima pred samo mjesec dana skupio gotovo 100.000 glasova iako je bio jedini kandidat, postale su sve učestalije.

Na Predsjedništvu HDZ-a došlo je do sukoba s Miljanom Brkićem, a Karamarka su otvorenim pismom prozvali i HDZ-ovi europarlmanetarci.

Tolušić je danas izjavio kako na Predsjedništvo HDZ-a dolazi "sa svojom glavom" i da će tako i nastupiti, a s njim se složio i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković. "Doći ćemo sa svojim glavama na Predsjedništvo", rekao je potom Tolušić, a Butković dodao da "podržava Tomu", objasnivši da misli na Tolušića.

Karamarkovu ostavku u subotu je zatražila i skupina osnivača stranke kako bi se, navode, time u stranci otvorio postupak izbora novog vodstva HDZ-a, koje će provesti potrebne reforme i pripremiti stranku za pobjedu na izvanrednim parlamentarnim izborima.

Devetero osnivača HDZ-a u izjavi za javnost ocijenilo je da pod Karamarkovim vodstvom HDZ-ova politika u mnogočemu nije bila kontinuitet politike HDZ-a kakvu je osmislio i vodio  Franjo Tuđman, s takvom promašenom politikom HDZ na prošlim parlamentarnim izborima nije ostvario izbornu pobjedu iako je protiv sebe imao najneuspješniju hrvatsku Vladu, a na vlast je došao isključivo političkom voljom Mosta.

Karamarkova era, čini se, primiče se svome kraju, a u tom svjetlu već se počelo spekulirati imenom njegovog mogućeg nasljednika.

Andrej Plenković: HDZ-ov čovjek za budućnost ili oportunist i kukavica?

Andrej Plenković jedan je od onih čije se ime već godinama provlači kroz medije u kontekstu novog predsjednika HDZ-a. Plenković je trenutno HDZ-ov zastupnik u EU parlamentu. Podrijetlom Dalmatinac, Plenković je rođen 1970. godine u Zagrebu. Završio je pravni fakultet na kojem je 2002. godine i magistrirao. Plenković već godinama razvija diplomatsku karijeru. Bio je član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. Od 2002. do 2005. godine bio je zamjenik šefa hrvatske Misije pri EU u Bruxellesu, a od 2005. do 2010. bio je zamjenik veleposlanika u Francuskoj. Po povratku u Zagreb na poziv ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića obavljao je od travnja 2010. do prosinca 2011. dužnost državnog tajnika za europske integracije u Vladi Jadranke Kosor.

U HDZ je ušao 2011. godine. Na općim izborima za Europski parlament koji su se održali 25. svibnja 2014. godine bio je nositelj zajedničke liste HDZ-a i partnera – liste br. 6. S liste su još izabrani Dubravka Šuica (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Stier (HDZ), Marijana Petir (HSS) i Ruža Tomašić (HSP AS).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Iako ima zavidnu međunarodnu diplomatsku karijeru, Plenkoviću, kako se može čuti, mnogi zamjeraju pasivnost koju je pokazao kad su ambicije u stranci u pitanju. Zamjeraju mu i to da je predugo kalkulirao i nije imao hrabrosti kandidirati se na unutarstranačkim izborima.

"Ponajviše jer je on kandidat Vladimira Šeksa koji je izgubio povjerenje predsjednice Republike i nema njezinu potporu pri odabiru kandidata. Uz to, Plenković više gradi karijeru u inozemstvu nego u Hrvatskoj", za Hinu je prokomentirao jedan od izvora iz vrha stranke.

Miro Kovač: Doktorant sa Sorbonne kojemu je Bujanec intelektualni uzor

Više istaknutih članova HDZ-a, obzirom da se priželjkuje proeuropski i moderniji smjer stanke, zagovara i očekuje da se za predsjednika kandidira i tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. Miro Kovač, baš kao i Plenković, većinu je karijere gradio u diplomaciji, ali se, za razliku od Plenkovića, aktivno uključio i u politiku unutar zemlje što ga je i dovelo na mjesto ministra vanjskih poslova propale Vlade. Kovač je rođen 1968. godine u Splitu, a na prestižnoj Sorbonni stekao je doktorat iz povijesti međunarodnih odnosa. Godine 1995. zaposlen je u Uredu Predsjednika RH, u Odjelu za infromiranje. Kasnije će krenuti diplomatskim vodama, 2004. godine postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova, da bi 2008. godine postao veleposlanik u Njemačkoj. Upravo mnogi njegove godine provedene u Njemačkoj vide kao značajnu prednost jer je, smatraju, u dobrim odnosima s mnogim istaknutim osobama iz njemačke politike. Trenutno je na poziciji ministra vanjskih poslova vlade koja je pred nekoliko dana postala tehnička.

Iako je završio doktorat na prestižnom sveučilištu, Kovaču je intelektualni uzor osuđeni diler i neonacist Velimir Bujanec.

"Gospodine Bujanec, vi pokazujete da imate enciklopedijsko znanje, vi ste neka vrsta enciklopedista, vi ste prosvjetitelj", kazao je Kovač gostujući u emisiji kontroverznog voditelja.

A kad je desničarski huškač enciklopedist, onda ni gafovi nisu iznenađenje.

"Hrvatska i Izrael imaju vrlo dobre odnose osim razdoblja Drugog svjetskog rata, što je bio rezultat velike igre, ali mi prihvaćamo odgovornost", rekao je Kovač Izraelcima. Problem je u tome što Izrael i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu, a ni ranije, nisu imali nikakve odnose jer tada Izrael nije ni postojao.

Država Izrael osnovana je, naime, tek 1948. godine, a još važnije, u doba Drugog svjetskog rata rasne zakone je imala nepriznata kvinsliška tvorevina NDH, dok su istovremeno upravo brojni Židovi zajedno s Hrvatima sudjelovali u hrvatskom antifašističkom pokretu.

No, naravno, kad je HDZ u pitanju ovakvi gafovi i prijateljstva s Bujancem prije mogu biti od koristi nego na štetu.

Milijan Vaso Brkić: plagijator po mjeri prosječnog HDZ-ovca

Nakon dvojice diplomatskih stručnjaka, magistra prava i doktoranta sa Sorbonne, jedno od vječnih kandidata za mjesto prvog čovjeka HDZ-a je i ono Milijana Vase Brkića. Brkić ima zavidnu ratnu karijeru, no njegovo ime posljednjih je godina postalo sinonim za plagiranje diplome. Brkić je rođen 1970. godine u Ljubuškom, a karijeru je gradio u MUP-u i kasnije u SOA-i.

Godine 1991. postao je član specijalne jedinice MUP-a u kojoj je napredovao za vrijeme rata. U MUP-u je ostao do 2001. godine, a 2005. godine počeo je raditi u SOA-i i dogurao do mjesta prvog čovjeka za Zagreb. Brkićeva karijera dosta je isprepletena s karijerom svog još uvijek aktualnog stranačkog šefa. Naime, dok je Karamarko bio na čelu MUP-a, Brkić je bio zamjenik ravnatelja policije Vladimira Fabera. Kad je Karamarko izabran u svibnju 2012. godine na mjesto prvog čovjeka HDZ-a, Brkić je postao Glavni tajnik stranke.

U javnosti je, kao što smo rekli, ipak najpoznatiji po optužbama da je plagirao diplomski rad pod naslovom "Organizacijske razine MUP-a RH". Prošle je godine Ustavni sud nepravomoćno ukinuo rješenje Visoke policijske škole koja je zbog plagiranja poništila rad glavnog tajnika HDZ-a. No, kako je rekla sutkinja u obrazloženju, odluka Visoke policijske škole ukinuta je zbog proceduralne pogreške, najobičnije tehnikalije koja ne mijenja narav Brkićevog rada.

Iako dugogodišnji suradnik Tomislava Karamarka, već se duže vrijeme šuška kako Brkić i šef HDZ-a nisu u najboljim odnosima. To se potvrdilo na sastanku Predsjedništva stranke prije nekoliko tjedana kad je Brkić izrazio nezadovoljstvo funkcioniranjem stranke i vlade, a tada je izjavio i pomalo nejasnu metaforu o tome kako će radije biti s orlovima jer oni jedu mrtve nego s licemjerima koji jedu žive. U svakom slučaju, Milijan Brkić prihvatljiv je kandidat vrlo širokom sloju HDZ-ovog glasačkog tijela, u prvom redu braniteljima (bio je HDZ-ov kandidat za ministra branitelja nakon debakla s Crnojom). No pitanje je koliko Brkić može uspjeti s obzirom na teške optužbe za plagiranje znanstvenog rada koje su, bez obzira što govorimo o HDZ-u, nešto preko čega velik dio javnosti ipak ne može prijeći.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije