Anketa pred izbore: Kukuriku opet daleko odmakao HDZ-u i njihovim satelitima
Foto: Bruno Konjević/Cropix, Vlada RH
REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim referencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri dana kolovoza pokazuje zadržavanje izraženije prednosti lijeve koalicije u odnosu na aktualnu vladajuću koaliciju stranaka.
Lijeva koalicija bilježi izbor od 37,4 posto (prema prošlomjesečnih 38), a vladajuća koalicija 25 posto (HDZ-DC 20,5 i HSS 4,5), prema prošlomjesečnih 21,5 posto.
Zanimljivo je pratiti i rezultate ove dvije koalicije od početka godine: lijeva je koalicija izgubila 4,2 postotna poena, a vladajuća 2,5. Preferencije izbornih lista s koalicijama pokazuje kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga.
Najbliže su mu se približile, uz već spomenuti HSS, lista Hrvatski laburisti (4,3 posto), zajednička lista HSP, HČSP, A-HSP (3,6 posto) i HSLS (3 posto). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska - jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2 posto. Još je uvijek vrlo visoki udio građana koji ne znaju za koga će glasati (20,4 posto).
Laburisti napravili najveći skok od početka godine
U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelazi izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 28,1 posto građana Hrvatske (prema srpanjskih 27,9). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 20,1 posto (18,4 prije mjesec dana).
Zanimljivo je, u odnosu na rezultate početkom ove godine, obje vodeće stranke zabilježile su pad potpore, SDP za 3,1 postotna poena, a HDZ za 2,5. Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3 posto iz siječnja na sadašnjih 21,6. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,3 posto (5,5 prije mjesec dana), a slijedi HSS.
Laburisti su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,3 posto (početkom godine svega 1,7). Naredne su se tri stranke zgusnule u manje od pola postotka (HSP 3,1, HSU 2,9, HSLS 2,8 posto). Dvije regionalne stranke su na svojim uobičajenim podrškama (oko 1,5 posto), a sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.
Ivo Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji, slijede guverner Rohatinski, premijerka Kosor i Zoran Milanović
Predsjednik Ivo Josipović je s ovomjesečnih 43,3 posto izbora najpozitivniji političar u zemlji. Na drugom mjestu nalazi se guverner Željko Rohatinski koji je najpozitivniji za 10,7 posto građana. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 6,9 psoto (u srpnju 6,6), dok je Zoran Milanović četvrti s izborom od 5,4 posto (5,2 u srpnju).
Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (3,9 posto), Vesna Pusić (3,7 posto), Ruža Tomašić (1,6 posto), Radimir Čačić (1 posto), Ljubo Jurčić (0,9 posto) i po prvi put Marijana Petir (0,7 posto). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,6 posto građana, a negativan za svega 6,8 posto. Jadranka Kosor je pozitivna za 31,6 posto građana (prema srpanjskih 32,7 posto), dok je za njih 50 negativna (prema srpanjskih 55,5). Zoran Milanović je pozitivan za 40,2 posto ispitanika (prema srpanjskih 40,3), a negativan za 41,8 (prema srpanjskih 44,6).
Sanader i Kosor najnegativnijih hrvatski političari
Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje vrlo uvjerljiv i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Njegova prevlast na toj poziciji traje od abdikacije s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovoga je mjeseca Sanader najnegativniji političar za 28,8 posto ispitanika (prošli mjesec 27,9). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,5 posto (prema 17,4), dok je Vladimir Šeks s 11,6 posto na trećem mjestu. Na četvrtom su mjestu "svi političari" koji su izbor 10,3 posto ispitanika. Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke s izborom od 9,2 posto (prema prethodnih 9,9). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,8 posto), Darko Milinović (2,4 posto), Stjepan Mesić (2,2 posto), Radimir Čačić (1,5 posto) i Božidar Kalmeta (1, posto).
Četiri su teme okupirale preko dvije trećine građana: gospodarska kriza u zemlji (27,9 posto), izručenje Sanadera Hrvatskoj i početak ispitivanja (16,1 posto), potraga za Antonijom Bilić i izručenje Paravinje Hrvatskoj (14,4 posto) te uhićenje Gorana Hadžića (10,4 posto). Slijede još dvije ekonomsko-socijalne teme (uspješna turistička sezona - 8,6 posto i divljanje tečaja švicarskog franka 8,2 posto). Vrlo je visoko i spor oko crkvenog imanja Dajla u Istri (4,1 posto), te smrt Đure Brodarca (3,3 posto). Uhićenje bivše šefice financija HDZ-a i njezin iskaz najvažniji je događaj mjeseca za 1,1 posto ispitanika. Sve su ostale teme i događaji zabilježili rjeđi izbor za događaj mjeseca (uključujući uhićenje generala Kruljca i potpisivanje ugovora o projektu Brijuni Rivijera).
Ocjena rada Vlade i dalje vrlo niska - 2,23
Vlada za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi nešto slabiju potporu od prošlomjesečne (netom nakon završetka pregovora o članstvu). Vlada bilježi potporu za svoj rad među 21,4 posto građana (prije mjesec dana 22,1 posto), dok je 61,5 posto ne podržava (prema prošlomjesečnih 60,3). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada, svega 2,23. Doduše, to je i najviša ocjena još od studenog prošle godine. Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,18. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,97, HNS 1,94, SDP 1,94, HDSSB 1,75).
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40 posto čelnik lijeve koalicije u kolovoškom je istraživanju izbor u 40,4 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,1 posto (prije mjesec dana 27,9). Da su oboje loši kandidati smatra 25,7 posto ispitanika.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati