Aparate s kondomima u hrvatskim školama nećemo vidjeti još neko vrijeme

Aparate s kondomima u hrvatskim školama nećemo vidjeti još neko vrijeme

APARATI za prodaju kondoma već su dvadeset godina u širokoj uporabi, posebice od kraja osamdesetih kada se proširila paranoja uzrokovana AIDS-om. Na Zapadu je posve uobičajeno takve aparate vidjeti u barovima, noćnim klubovima, ali i u restoranima, kolodvorima te zračnim lukama.

U zemljama s velikim postotkom oboljelih od AIDS-a, poput Brazila ili Velike Britanije, a gdje je također i velik broj maloljetničkih trudnoća, već nekoliko godina se uvode aparati s kondomima u škole, ponegdje još uvijek samo eksperimentalno, a negdje je to već posve uobičajena pojava. Najnovija vijest kaže da će se i na ulicama glavnog grada konzervativnog Irana, u Teheranu, postaviti pet aparata s kondomima i iglama za narkomane kako bi spriječili širenje AIDS-a.

Građani Hrvatske nisu navikli vidjeti na puno mjesta aparate s kondomima, a kad ih i ima, onda je to samo u toaletima barova i noćnih klubova. Mi nećemo, kao što je to slučaj u inozemstvo, na takav aparat naići na željezničkoj postaji ili na nekom sličnom mjestu.

"Prodaja kondoma bolja u barovima nego u diskotekama"

Tomislav Božić iz Vinkovaca se već nekoliko godina bavi iznajmljivanjem aparata za kondome i jedini je iznajmljivač na području od Zagreba do Vinkovaca. Trenutno ih na raspolaganju ima 73 i svi su iznajmljeni.

"Kad sam kretao u ovaj posao, mislio sam da će posao najbolje ići u noćnim klubovima, ali je ispalo potpuno suprotno, kondomi se najviše prodaju u ovim običnim lokalima. Doduše, ti lokali po ovim manjim sredinama rade do 2 ili 3 sata u noći. Zašto ide lošije u diskotekama? Vjerojatno je to psihologija ljudi, jer tamo dođu kasnije i vjerojatno su bolje pripremljeni", smješka se Božić.

Božić sam obilazi lokale svakih 15 dana i puni aparate kondomima. U jedan aparat stane oko stotinjak kondoma, a kroz mjesec dana ih se potroši oko polovice. Konzumenti na raspolaganju imaju dvije vrste kondoma, jeftinijeg i skupljeg proizvođača, a prodaju se podjednako dobro.

Što se tiče same prodaje, Božić kaže kako ona varira od perioda do perioda, a najbolje posao ide zimi. Vjeruje da je dobar posao ljeti na Jadranu, ali on sam ne može to sve pokriti. S dodatnim čovjekom ovaj posao mu se ne bi isplatio. Trenutačno Božić razmišlja o promjeni posla, jer je očekivao puno bolju zaradu na iznajmljivanju aparata za kondome. 

Iako su neki pokušali biti mu konkurencija, nisu uspjeli. Božić kaže kako su drugi propali, jer su tražili od vlasnika kafića plaćanje pologa, što nitko ne želi, a on je opstao jer, kaže, radi na postotak.

"Država bi trebala poticati uvođenje aparata u škole zbog zdravlja mladih"

"Bilo bi puno bolje kada bi aparate s kondomima mogli postaviti u školama, kao što je to slučaj u svijetu, jer time se osigurava siguran seks i zdravlje kod mladih. Osobno smatram da bi trebali imati i državne poticaje, jer je to potrebno za zdravlje. U ovoj situaciji, kad je gotovo nepoželjna ovakva usluga, je prilično teško poslovati", kaže Božić, koji ipak ne vjeruje da bi ovakvo nešto moglo kod nas proći, ponajviše zbog Crkve. Veliki pomak bi već bio kad bi takvi aparati izašli iz toaleta opskurnih barova.

Djeci "seksualne revolucije" kondomi dostupni u školama

Primjerice, i pripadnicima nekadašnje berlinske "seksualne revolucije" koji su danas roditelji, bilo je nezamislivo da u školama javno i bez problema mogu nabaviti kondome, kao što se danas to pruža njihovoj djeci u nekim državnim školama u Berlinu.

Njemački stručnjaci raznih profila se slažu u ocjeni da su aparati s lako dostupnim kondomima neophodni u školama, da su praktični i rješavaju mnoge probleme. Podršku tom projektu su dali i iz stranke Zelenih.

Naravno da ima i protivnika koji tvrde da se time samo potiče, ohrabruje i čak vrši pritisak na mlade da probaju i upražnjavaju seks te da mijenjaju partnere.

Po podacima "Berlinerzeitunga" 2006. godine je 516 učenica u Berlinu, starosti od 15 do 18 godina, napustilo školovanje zbog trudnoće. Još je šokantniji podatak da je iste godine 47 djevojčica, ispod 15 godina starosti, prestalo ići u školu zbog trudnoće te zbog tih razloga berlinske vlasti ne odustaju od ovog projekta.

J.B.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara