Apel za ostanak Slobodne Dalmacije u Splitu potpisale 122 ugledne osobe iz Dalmacije

Apel za ostanak Slobodne Dalmacije u Splitu potpisale 122 ugledne osobe iz Dalmacije

NOVINARIMA Slobodne Dalmacije, koji su izrazili žestoko protivljenje odluci EPH-a o preseljenju redakcije u obližnje Dugopolje, pridružila se u javnom apelu i grupa uglednih Dalmatinaca. Javno pismo upravi EPH potpisalo je 122  znanstvenika, kulturnih djelatnika, sportaša, glazbenika, liječnika te novinara starije generacije, kao i oni koji su svoje prve radove objavili upravo u ovom splitskom dnevniku.  

Iako već dva dana pokušavamo doći do odgovornih iz grupacije EPH, još uvijek nismo dobili i njihov službeni komentar kako na apel novinara, tako i za apel uglednika iz Dalmacije. Direktor EPH-a Stipe Orešković, od jučer ujutro opravdava se važnim sastancima.

Splitska škola novinarstva

"Predlažemo vam da još jednom razmotrite odluku o premještanju redakcije splitskog
dnevnika Slobodna Dalmacija iz grada u kojem joj je sjedište bilo 65 godina, u 20
kilometara udaljenu industrijsku zonu sela Dugopolje. Slobodna je tijekom više od šest desetljeća, kao jedina splitska dnevna novina, bila nositelj informativnog, kulturnog i sportskog života Splita i Dalmacije te kreirala specifičan zanatski oblik koji se nazivao 'splitska škola novinarstva'. U njoj su se afirmirale generacije novinara koje i danas tvore medijsku sliku Hrvatske, a među njima je nezaobilazan broj vrhunskih majstora novinarstva, što vam je dobro poznato", stoji u pismu.

> Novinarska buna zbog odlaska Slobodne Dalmacije iz Splita

Među potpisnicima su: Arsen Dedić, prof.dr. Slobodan Prosperov Novak, Miroslav Radman, Mario Ančić, prof.dr. Ivan Pavić, Ivano Balić, prof. dr. Ivica Đikić, Dino Rađa, Mani Gotovac, Oliver Dragojević, Igor Zidić, Matko Trebotić, Krešimir Dolenčić, Đelo Jusić, Lepa Smoje, Ante Tomić, Blanka Vlašić i mnogi drugi. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Slobodna Dalmacija omogućila je promociju stotinama dalmatinskih intelektualaca, koji
su je, jednako kao i stanovnici jadranskih otoka i Dalmatinske zagore, smatrali 'svojim' glasilom. Stoga smatramo kako je preseljenje novinske redakcije u neprimjerenu industrijsku
zonu dvostruka šteta; ponajprije novinarima koji su 'otrgnuti' od urbanog tkiva, što je,
smatramo, bitno za njihov kvalitetan rad, ali i gradu Splitu, koji nakon 200 godina prvi
put ostaje bez svoje dnevne novine", stoji u apelu prema Upravi EPH, kao i zaključak kako će se preseljenjem "Slobodne Dalmacije" nanijeti nepovratnu štetu dalmatinskom novinarstvu i osiromašiti bitan segment urbanog života Splita.

Tekst apela, kao i kompletna lista potpisnika vidljiva je ovdje.
 
Podsjetimo, prije dva dana održan je sastanak ogranka HND-a novinara Slobodne Dalmacije, s kojeg je odaslan apel upravi ove medijske kuće da preispita odluku o preseljenju u Dugopolje. Naime, na području poslovne zone u Dugopolju već se nekoliko mjeseci tiska ovaj dnevni list, a uskoro bi se trebala preseliti i cjelokupna redakcija.

Prijetnje otkazima

Recimo na kraju kako je Damir Petranović, predsjednik ogranka HND-a novinara Slobodne Dalmacije, u jučerašnjoj izjavi za Index rekao je kako su nezadovoljnicima u Slobodnoj Dalmaciji neformalnim kanalima počele stizati prijetnje o otkazima. Potpredsjednik HND-a Luko Brailo, jučer je, pak, rekao kako je sastanak bio vrlo civiliziran i miran, a jedino što je "iskočilo iz forme" čuđenje je Uprave i vodstva te kuće da se o njihovoj odluci raspravlja.

I.Ć.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara