ČINJENICA da Bosna i Hercegovina nije dobila poziv pridružiti se NATO-vu programu "Partnerstvo za mir" posljedica je djelovanja onih ljudi koji i danas misle da je važnije osigurati da Radovan Karadžić ostane na slobodi nego raditi na učvršćenju sigurnosti i prosperiteta cijele zemlje, izjavio je u utorak visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown potvrdivši kako će uskoro poduzeti mjere kojima će biti kažnjeno takvo ponašanje.

U Ashdownovoj izjavi koju je novinarima u Sarajevu prenio njegov glasnogovornik Oleg Milišić, visoki predstavik je istaknuo kako je summit NATO-a u Istanbulu poslao jasnu poruku da vlasti BiH nisu uspjele uvjeriti članice Alijanse kako u cijelosti surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te da je to glavni razlog što ova zemlja neće postati članicom "Partnerstva za mir".

"Ono što je posebice naglašeno jest odgovornost Republike Srpske za takvo stanje", kazao je Milišić.

On je precizirao kako je konkretna odgovornost na "skupini opstrukcionista" koji ometaju privođenje optuženih za ratne zločine.

Karadžić i svi drugi optuženici će na kraju ipak morati završiti u Den Haagu a vlasti BiH imaju obvezu poduzeti sve što je nužno kako bi se sadašnje NE iz NATO-a u budućnosti pretvorilo u DA, Ashdownovo je stajalište navedeno uz konstataciju kako je za njega osobno prioritet učiniti sve da BiH što prije postane članicom "Partnerstva za mir".

Zbog toga se trenutačno razmatraju mjere koje treba poduzeti a Ashdownov glasnogovornik je kazao kako će one slijediti protiv onih koji ometaju vladavinu zakona te će imati za cilj ohrabriti suradnju s Haškim tribunalom.

Komentirajući odluke o BiH što su ih u Istanbulu donijeli lideri zemalja-članica NATO-a, glasnogovornik SFOR-a Mark Hope izjavio je u Sarajevu kako to što BiH nije sada primljena u "Partnerstvo za mir" ne znači da se pozitivna odluka ne može očekivati u budućnosti.

"NATO će nastaviti raditi s vlastima BiH kako bi se taj cilj postigao", kazao je Hope također ukazavši na posebnu odgovornost vlasti Republike Srpske.

Hope je potvrdio kako će u sljedećim tjednima i mjesecima započeti planiranje nužno za primopredaju ovlasti između snaga NATO-a i Europske unije nad mirovnom misijom u BiH.

Misija EU, pojasnio je glasnogovornik SFOR-a, bit će uspostavljena nakon detaljnih razgovora i bit će sukladna postojećim sporazumima između EU i NATO-a a pri tom će NATO uspostaviti svoj posebni stožer u BiH koji će, među ostalim, djelovati i kao potpora Haškom tribunalu.

Mark Hope je kazao da će mirovna misija EU u BiH imati približno isti broj vojnika koliko ih je sada u sastavu SFOR-a - oko sedam tisuća.

Gotovo 80 posto sadašnjih vojnika SFOR-a već sada je iz zemalja-članica EU.