54.196.201.241 US
 

Autor izmjena KZ-a odgovara protivnicima doživotnog zatvora

Piše:
ponedjeljak, 21.4.2003. 10:49
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HOĆE li se protivnici doživotnog zatvora buniti dobije li ga i Slobodan Milošević, pita se autor izmjena Kaznenoga zakona (KZ) kojima se kani uvesti ta kazna.

Petar Novoselec profesor je Kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i voditelj stručne skupine Ministarstva pravosuđa koja je izradila nacrt Konačnog prijedloga Kaznenog zakona. Otvorenim pismom odgovorio je na u javnosti učestala osporavanja predloženih izmjena, osobito iz stručnih krugova.

Očekuje se da će Konačni prijedlog izmjena Kaznenoga zakona Vlada utvrditi uskoro i poslati Saboru na usvajanje.

Novoselec tvrdi da je "gromoglasnoj negativnoj kritici" izmjena KZ-a u cijelosti zajedničko osporavanje samo nekog odabranog detalja, premda izmjene sadrže 150 članaka kojim se KZ osuvremenjuje po uzoru na rješenja modrenih pravnih država.

On odbacuje prigovor o prevelikoj represivnosti predloženih izmjena, držeći da se na taj način i Vlada, koja je predlagatelj, "želi prikazati kao nedemokratska".

Smatra da kazneno pravo ne smije biti ni nerazmjerno strogo, ali niti preblago. U prvom slučaju se pretvara u sredstvo državnog terora, a u drugom dovodi do gubitaka povjerenja u pravni poredak, "čime se utire put privatnoj pravdi".

Po Novoselecu, hrvatsko kazneno pravosuđe bilo je u zadnjih desetak godina bliže posljednjem ekstremu i zbog toga izgubilo povjerenje domaće i svjetske javnosti. "Na djelu je bilo minoriziranje a ponekad i zataškavanje kaznenih djela, pa i najtežih zločina."

Kaže da je u Hrvatskoj u posljednjih deset godina zabilježen "drastičan pad" broja osuđenih, iako je normalno da u ratnom i poratnom razdoblju kriminalitet raste.

Godine 1990. bilo je više od 25 tisuća osuđenih, 1992. deset tisuća manje, a 1998. samo nešto više od 12 tisuća.

Prevelik je i broj zastara kaznenog progona, jer je u sređenim državama primjena toga instituta iznimna. Novoselec smatra da je u takvoj situaciji opravdano povisiti kazne i produljiti rok zastara, "kako bi zakonodavac poslao jasan signal pravosuđu što od njega očekuje".

Zagovarateljima kazne kao mjere resocijalizacije, te blagosti i humanizacije kaznenog prava, Novoselec odgovora da je ta koncepcija zastarjela i da je neprimjerena suvremenim oblicima teškog kriminala, kao što su terorizam ili organizirani kriminal.

Upozorava da modernija teorija kaznenog prava, umjesto resocijalizacije, zagovara generalnu prevenciju, zapriječenu visokim kaznama.

Opovrgava i tvrdnje da bi zbog doživotnog zatvora mogli biti pretrpani zatvori, upozoravajući da je riječ o iznimnoj kazni za koju se može očekivati da će biti izrečena najviše dva do tri puta godišnje, nekih godina možda ni jednom.

Kritičarima spočitava da zaboravljaju da je doživotni zatvor prihvaćen u velikom broju modernih država. Kaže da je u zapadnoj Europi nemaju samo Norveška, Španjolska i Portugal te da je predviđena statutima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju kao i stalnog Međunarodnog kaznenog suda.

Novoselec smatra doživotni zatvor nezamjenjivom kaznom kada su u pitanju najteži oblici genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti.

"Hoće li protivnici doživotnog zatvora prosvjedovati ako, primjerice, doživotni zatvor bude izrečen Slobodanu Miloševiću" bivšem jugoslavenskom predsjedniku optuženom pred Haškim sudom za ratne zločine počinjene i u Hrvatskoj, kaže Novoselec.

U osporavanju doživotnog zatvora zanemaruje se predviđena mogućnost uvjetnog otpusta nakon 20 godina zatvora za doživotno osuđene a i pomilovanje koje daje Predsjednik Republike.

Novoselec smatra neosnovnim i strah sudačke udruge da će zbog kaznenog djela kršenja zakona za koje se tereti neki sudac biti ugrožena sudačka neovisnost. Za kršenje zakona suci ne bi odgovarali ako bi u bilo čemu pogriješili, već samo ako su kršili zakon s kriminalnom motivacijom kako bi stranci pribavi korist ili nanijeli štetu, objašnjava Novoselec. Smatra stoga da sudačka neovisnost ne podrazumijeva i zaštitu takvih sudaca.

S obzirom da će o kaznenoj odgovornosti sudaca odlučivati opet suci, Novoselec smatra da je to jamstvo da neće biti neopravdanog progona ni šikaniranja sudaca. Dodaje i da je kao uzor za uvođenje tog kaznenog djela poslužila slična odredba iz njemačkog zakonodavstva, a da se ne može osporiti da je Njemačka pojam suvremene pravne države.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije