Avakov tvrdi da su vojnici ubili više od 30 separatista, obje strane zakapaju mrtve
Foto: Hina
VIŠE od 30 ruskih separatista ubijeno je u borbama ukrajinskih snaga reda i pobunjenika u Slavjansku na istoku Ukrajine, objavio je u utorak ukrajinski ministar obrane Arsen Avakov.
"Procjenjujemo da su teroristi izgubili više od 30 ljudi", napisao je on na Facebooku. Ruski separatisti postavili su u ponedjeljak zasjedu u kojoj je ubijen najmanje jedan pripadnik ukrajinskih snaga a 20 je ranjeno.
Ministarstvo obrane u Kijevu je u ponedjeljak potvrdilo da su separatisti srušili ukrajinski borbeni helikopter Mi-24, no posada se uspjela spasiti. To je od petka, kada je počela nova ofenziva vladinih snaga na to prorusko uporište, treći borbeni helikopter kojeg su uspjele srušiti pobunjeničke snage.
RIA Novosti prenosi da je u samom gradu od snajpera poginula jedna djevojka, a ranjeni civili i pobunjenici se uglavnom dopremaju u gradsku bolnicu "Lenjin". Ranije u ponedjeljak je jedan od zapovjednika proruskih separatista kazao da u svojim redovima ima oko 20 poginulih boraca, dok je 15-ak ranjeno.
Vlada u Kijevu je ranije priopćila da je započela novu operaciju u pokušaju gušenja pobune u Slovjansku, za koju tvrde da ima aktivnu potporu Rusije. Ukrajinska vojska i snage ministarstva unutarnjih poslova su u potpunosti okružili grad s oko 100.000 stanovnika, kazali su zapovjednici. Rusija opovrgava bilo kakve veze s pobunjenicima. Moskva tvrdi da Ukrajini u vođenju operacija pomažu zapadne obavještajne službe te da u redovima vladinih snaga ratuju i američki plaćenici.
Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov kazao je da će se "operacija nastaviti i polučiti rezultate". Priznao je, međutim, da operaciju ometa lokalno stanovništvo koje podupire separatiste i da to uvelike komplicira "protuterorističku operaciju".
Obje strane zakapaju mrtve
I dok Ukrajina klizi prema građanskom ratu obje strane u utorak zakapaju svoje mrtve i međusobno se optužuju za cijepanje države.
Utorak je zasad miran na istoku i jugu Ukrajine, ali je nekoliko proteklih smrtonosnih dana sukoba približilo zemlju građanskom ratu, očvrsnulo suprostavljene pozicije i ostavilo malo prostora za mirno rješenje.
U Kramatorsku, gradiću na istoku u rukama separatista, lijes 21-godišnje medicinske sestre Julije Izotove nošen je do mjesne crkve ulicama premreženim barikadama od guma i srušenih stabala. U crkvi svetog trojstva sedmorica svećenika predvodila su molitvu za mladu ženu, ubijenu mecima velikog kalibra. Mještani su uvjereni da su to meci ukrajinskih snaga koje su pokušale napad na grad.
U Odesi, donedavno mirnoj, multietničkoj luci na Crnom moru, gdje je 40 ljudi ubijeno u nasilju u petak, najkrvavijem danu otkako je u veljači svrgnut Viktor Janukovič, nosači su nosili otvoreni lijes Andrija Birjukova (35), ukrajinskog domoljuba stradalog u nasilju koje je izbilo kada su proruski simpatizeri napali ukrajinsku povorku naoružani pištoljima, lancima i sjekirama, a tragično završilo podmetnutim paležom u zgradi sindikata s desecima mrtvih.
Posljednjih nekoliko dana vladine snage pojačale su ofenzivu na istoku, gdje separatisti zasad uglavnom čvrsto brane svoje pozicije, posebice u svom glavnom uporištu Slovjansku.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da je najmanje 30 separatista ubijeno u sukobima, ali za to nema neovisne potvrde. Pobunjenici, pak, tvrde da imaju samo četiri mrtva i da su srušili tri ukrajinska vojna helikoptera.
Ukrajinska kriza dovela je do konfrontacije Moskve i Zapada neviđene od najcrnjih dana Hladnog rata. Otkako je u Ukrajini svrgnut Janukovič, a na vlast zasjela proeuropska vlada, ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je višedesetljetna diplomatska postignuća i proglasio da Moskva ima pravo intervenirati u zaštiti govornika ruskog jezika na istoku Ukrajine.
U ožujku je Rusija anektirala Krim, a u tjednima koji su slijedili naoružani separatisti preuzeli su kontrolu nad većim dijelom regije Donbas, u kojoj živi 15 posto ukrajinske populacije i nalazi se trećina industrije.
Rusi su razmjestili tisuće vojnika na istočnoj ukrajinskoj granici, a nasilje u Odesi pokazuje da se sukob širi izvan tradicionalnih granica istoka i juga.
Zapadne zemlje tvrde da Rusija svojom propagandom kampanjom u kojoj ukrajinske vlasti etiketira kao fašiste potiče i usmjerava pobunu na istoku. "Rusija zvuči kao da se iznova bori u Drugom svjetskom ratu. Svuda je fašizam, svuda su neprijatelji. Mobiliziraju se duhovi prošlosti", rekao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
Njegov njemački kolega Frank Walter Steinmeier bio je još izravniji. "Krvave slike iz Odese pokazuju nam da smo samo par koraka od građanskog rata".
Gnjev Zapada, međutim, zasad nije pretočen u neki konkretan potez. SAD i EU uveli su simbolične sankcije, usmjerene na mala poduzeća i pojedince. NATO je jasno dao do znanja da neće ratovati za Ukrajinu i samo pojačava snage na svojim istočnim granicama za slučaj obrane. Zapovjednik NATO-a, američki general Philip Breedlove smatra da je Rusija poslala pripadnike svojih specijalnih snaga u Ukrajinu i da može ostvariti svoje ciljeve bez konvencionalne invazije.
Zapadni čelnici zaprijetili su ozbiljnijim sankcijama Rusiji ako se bude miješala u predsjedničke izbore 25. svibnja i sva je njihova diplomacija usredotočena na taj datum. "Ako se izbori ne održe bit će kaos i rizik od građanskog rata. Rusi, Vladimir Putin, u ovom trenutku ne žele održavanje tih izbora. Moramo ih razuvjeriti", kazao je francuski predsjednik Francois Hollande.
Petro Porošenko, najveći favorit na izborima, naglasio je da se glasovanje mora održati unatoč nemirima. "Nadamo se da ćemo završiti protuterorističku operaciju do izbora. Ako ne uspijemo, okružit ćemo ta mjesta i nećemo im dopustiti uplitanje u izbore", kazao je.
Separatisti iz Donbasa namjeravaju dva tjedna prije izbora održati svoj referendum o secesiji, nalik onom krimskom koji je prethodio pripojenju Rusiji.
Njemačka kaže da je Ukrajina blizu ratu
Ukrajina je blizu ratu, upozorio je u utorak njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u razgovoru za europske novine El Pais, Le Monde, La Republica i Gazeta Wyborcza.
Deseci tisuća ljudi poginuli su u ponedjeljak u sukobima ukrajinskih snaga i ruskih pobunjenika oko Slovjanska, nakon što je više desetaka ljudi prošli tjedan izgubilo živote u sukobima u Odesi.
"Krvave slike iz Odese su nam pokazale da smo tek nekoliko koraka od vojnog sučeljavanja", kazao je Steinmeier, dodavši da je sukob eskalirao na način "za koji prije malo vremena ne bismo vjerovali da je moguć".
Steinmeierovo ministarstvo također je upozorilo svoje državljane da izbjegavaju putovanje na Krim, ukrajinski poluotok kojeg je Rusija anektirala u ožujku, te istočna područja Ukrajine.
Ministar je ponovio da njemačka vlada smatra Krim dijelom Ukrajine, ali da to područje u stvari kontrolira Rusija. Steinmeier je u ponedjeljak kasno navečer izrazio bojazan da niti Rusija niti Ukrajina mogu kontrolorati svoje snage na terenu.
"Uvjeren sam da se suočavamo sa situacijom koja je poprimila svoju vlastitu dinamiku. U istočnoj Ukrajini operiraju skupine koje ne slušaju niti Kijev niti Moskvu", kazao je šef njemačke diplomacije.
Njemačka je potvrdila da zagovora nove diplomatske razgovore u Ženevi između Rusije, Ukrajine, EU-a i SAD-a te da i dalje podržava sporazum postignut u travnju koji poziva sve strane da polože oružje.
"Potrebni su novi pregovori kako bi se došlo do jasnog zaključka o tome kako zaustaviti sukob", rekao je Steinmeier.
Ankete u istočnoj Ukrajini pokazuju da velika većina tamošnjih stanovnika od Kijeva traži više autonomije, ali da tek manjina želi pridruženje Rusiji. Raspoloženje je, međutim, sa sukobima u Odesi i Slovjanski postalo zloćudnije. Gomile pale ukrajinske zastave i govore da se došlo do "točke bez povratka".
Breedlove: Ruske postrojbe neće ući u istočnu Ukrajinu
Ruske regularne postrojbe neće ući u istočnu Ukrajinu, ocijenio je u ponedjeljak vrhovni zapovjednik NATO-vih savezničkih snaga u Europi general Philip Breedlove, napominjući da Moskva može postići svoj cilj drugim sredstvima.
Unatrag tjedan dana vojni čelnik NATO-a smatrao je da će Rusija najvjerojatnije poslati postrojbe na jug Ukrajine i osigurati kopneni most prema Krimu, te potom nastaviti prema Odesi.
"Danas bih vam rekao da više to ne smatram najvjerojatnijim pravcem djelovanja... Sada smatram da će (predsjednik) Putin možda uspjeti ostvariti svoje ciljeve u istočnoj Ukrajini i da neće ni slati oružane snage preko granice", kazao je američki general Breedlove na vojnoj konferenciji u glavnom gradu Kanade.
"Sada smatram da će (Putin) najvjerojatnije nastaviti s dosadašnjom taktikom diskreditacije (ukrajinske vlade), izazivanja nereda, pokušaja pripreme terena za separatistički pokret", kako bi Moskva zadržala kontrolu nad istočnom Ukrajinom, pojasnio je Breedlove.
Specijalne ruske postrojbe u istočnoj Ukrajini potpiruju nemire i Moskva može po želji izazivati nestabilnost u susjednoj zemlji, pojasnio je visoki vojni dužnosnik NATO-a.
Istaknuo je ujedno da iako je siguran da se ruske specijalne postrojbe nalaze na teritoriju Ukrajine, još se ne može pouzdano utvrditi ispaljuju li projektile na ukrajinske helikoptere. Prošlog tjedna oborena su najmanje tri helikoptera.
Rusija gomila vojnike na granici s istočnom Ukrajinom pa su se pojavile bojazni da bi mogla poslati kopnene postrojbe u susjednu zemlju kako bi zaštitila prava rusofonog stanovništva, podsjeća Reuters.
Susret izaslanstava Ukrajine i Rusije u Beču
Izaslanstva Rusije i Ukrajine, na čelu s ministrima vanjskih poslova Sergejom Lavrovom i Andrijom Deščicom, susrela su se nakratko u Beču uoči sastanka ministarskog odbora Vijeća Europe posvećenog ukrajinskoj krizi, objavili su u utorak austrijski izvori.
"Kratko su se susreli i razgovarali ali ministri nisu izravno kontaktirali", rekao je glasnogovornik austrijskog ministarstva vanjskih poslova.
Tridesetak ministara vanjskih poslova, uključujući ruskog Sergeja Lavrova i ukrajinskog Andrija Deščicu, sudjeluju na sastanku ministarskog odbora Vijeća Europe posvećenog ukrajinskoj krizi.
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u ponedjeljak je rekao da se na sastanku ne mogu očekivati velika postignuća.
"Ne možete od konferencije očekivati čuda jer ih neće biti...Nadam se i očekujem da će ministri jasno podržati slobodne (predsjedničke) izbore 25. svibnja jer bi to bio mali korak prema stabilizaciji stanja" u Ukrajini, rekao je Kurz.
Moskva, koja ne priznaje vladu u Kijevu, smatra da bi održavanje izbora zbog nereda u Ukrajini bilo besmisleno.
London optužuje Moskvu da želi spriječiti predsjedničke izbore
Rusija želi destabilizirati organiziranje predsjedničkih izbora 25. svibnja u Ukrajini, upozorio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague u utorak u Beču.
"Čini se da Rusija želi spriječiti i omesti te izbore", istaknuo je pred novinarima u Beču uoči sjednice ministarskog odbora Vijeća Europe na kojoj sudjeluju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ukrajinski Andrij Deščica.
Hague, kojega dolazak u utorak predvečer očekuju u Kijevu, poželio je da "velika većina zemalja" okupljenih u utorak uputi "snažnu poruku da se ukrajinski izbori moraju moći održati". I Deščica je kazao da očekuje "jasnu izjavu Vijeća Europe kojom će se pružiti potpora ukrajinskim izborima".
Moskva ne priznaje vladu u Kijevu i smatra da je održavanje izbora u ovakvim prilikama "besmisleno".
I francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je u utorak bojazan od "kaosa" i "rizika građanskog rata" u Ukrajini ako se predsjednički izbori ne održe.
Rusija dovodi u pitanje izbore u Ukrajini, Ukrajina traži potporu
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je u Beču izjavio kako bi bilo neobično da se u Ukrajini održe predsjednički izbori dok se ondje razmješta vojska protiv dijela stanovništva, a njegov ukrajinski kolega Andrij Deščica je rekao kako je Ukrajina spremna poduprijeti novi krug pregovora u Ženevi ako Rusija podrži predsjedničke izbore.
Lavrovljev komentar, koji je uslijedio nakon sastanka Vijeća Europe u Beču na kojemu se raspravlja o krizi u Ukrajini, upućuje na mogućnost da Moskva priprema razlog da dovede u pitanje legitimnosti predsjendičkih izbora 25. svibnja ukoliko bude nezadovoljna njihovim ishodom.
"Održavanje izbora u trenutku kad se u Ukrajini razmještaju vojne snage protiv dijela njezina stanovništva prilično je neobično", odgovorio je konferenciji za novinare Lavrov na pitanje o tomu hoće li Moskva priznati glasovanje. "Vidjet ćemo kako će to završiti."
Lavrov je također kazao kako bi Ukrajina trebala donijeti novi ustav kojim bi se definirale predsjedničke ovlasti prije održavanja izbora.
Nasuprot tomu Ukrajina traži potporu Moskve predsjedničkim izborima koji bi trebali dati punu legitimnost njezinim vlastima.
"Ako je Rusija spremna poduprijeti ove izbore te prestati podupirati ekstremiste u Ukrajini spremni smo održati ovakav krug pregovora", rekao je Deščicja na konferenciji za novinare u Beču.
Istaknuo je i da bi njegova vlada mogla poduprijeti održavanje još jednog kruga pregovora u Ženevi ukoliko se sve strane slože oko primjene bilo kojeg dokumenta donesenog ondje. "No prioritet Ukrajine je održati predsjedničke izbore", rekao je.
Merkel: Šteta što Putin 9. svibnja nazoči paradi na Krimu
Šteta je što će ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovati vojnoj paradi koja će se održati na Krimu 9. svibnja, izjavila je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel.
Prema pisanju ruskih medija, Putin će onamo otputovati prvi put nakon aneksije Krima Rusiji te 9. svibnja sudjelovati u vojnoj paradi kojom će se obilježiti sjećanje na pobjedu nad nacističkom Njemačkom.
"Mislim da je šteta što će se jedan takav dan iskoristiti u kontekstu napetosti za organizaciju vojne parade", odgovorila je Merkel na novinarsko pitanje na konferenciji za novinare održanoj zajedno s ciparskim predsjednikom Nicom Anastasiadesom.
"9. svibnja je iznimno važan datum, povezan s pobjedom nad nacional-socijalizmom. Prije četiri godine 9. svibnja bila sam u Moskvi jer mi se činilo da je vrlo važno pokazati kako smo razumjeli povijest i da se takvo što više ne treba ponoviti", rekla je Merkel.
Rusija će zajedno s ostalim zemljama iz bivšeg SSSR-a proslaviti kraj Drugoga svjetskog rata 9. svibnja, a ne 8. svibnja poput ostalih zemalja zapadne Europe. Putin je često koristio ovakve događaje da bi kod svojih sugrađana potaknuo osjećaj domoljublja te da bi prikupio dodatne bodove za svoju politiku.
Ukrajina pozvala međunarodnu zajednicu na pomoć u organizaciji izbora
Ukrajina je u utorak pozvala međunarodnu zajednicu da joj pomogne u organizaciji slobodnih i demokratskih prijevremenih predsjedničkih izbora 25. svibnja.
"Sve smo svoje partnere pozvali da u Ukrajinu pošalju međunarodne promatrače koji će nadzirati održavanje izbora", rekao je u utorak u Beču ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrej Deščica.
"Ukrajinska vlada sprema se za održavanje predsjedničkih izbora na predviđeni datum - 25. svibnja", rekao je ministar novinarima nakon završetka sastanka Vijeća Europe.
"Od svojih partnera tražimo da naprave sve što je moguće kako bi se uklonile prijetnje i provokacije izvana što ih podupire Rusija u Ukrajini. Cilj je održavanje izbora u slobodnom i demokratskom ozračju", kazao je.
Klisović: Važno je održati predsjedničke izbore u Ukrajini
Ministarski odbor Vijeća Europe istaknuo je važnost održavanja predsjedničkih izbora u Ukrajini 25. svibnja te njihovo provođenje u skladu s demokratskim europskim standardima, rekao je u utorak u Beču zamjenik hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović.
Klisović je sudjelovao na sastanku ministarskog odbora Vijeća Europe posvećenog ukrajinskoj krizi na kojem su među tridesetak ministara sudjelovali i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica.
Klisović je rekao novinarima nakon sastanka kako je na skupu govorio o stajalištima Hrvatske koji su u skladu s Europskom unijom.
"Najvažnije je da se uspostavi sigurnost u Ukrajini za što su se svi ministri zauzeli", rekao je Klisović.
Rekao kako Organizacija za europsku sigurnost i suradnju planira slanje dodatnih promatrača na predsjedničke izbore u Ukrajini.
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz kazao je kako je Vijeće Europe izrazilo potporu predstojećim predsjedničkim izborima u Ukrajini.
"Ministarska konferencija završena je s jasnom podrškom predstojećim predsjedničkim izborima u Ukrajini. Gotovo svi ministri zauzeli su se za održavanje poštenih i slobodnih izbora" rekao je.
Lavrov je izjavio kako bi bilo neobično da se u Ukrajini održe predsjednički izbori dok se ondje razmješta vojska protiv dijela stanovništva.
Lavrovljev komentar nagovješćuje na mogućnost da Moskva traži razlog da dovede u pitanje legitimnosti izbora 25. svibnja ukoliko bude nezadovoljna njihovim ishodom.
"Održavanje izbora u trenutku kad se u Ukrajini razmještaju vojne snage protiv dijela njezina stanovništva prilično je neobično", odgovorio je konferenciji za novinare Lavrov na pitanje o tomu hoće li Moskva priznati glasovanje. "Vidjet ćemo kako će to završiti."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati