54.158.21.160 US
 

Azerbejdžan ne isključuje novi rat za Gorski Karabah

Piše:
petak, 30.11.2007. 21:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

REGIJA u kojoj je današnji vođa SDP-a stjecao svoja prva međunarodnopolitička iskustva mogla bi ponovno postati poprište krvavog rata, ako je suditi po izjavi dužnosnika azerbejdžanskog ministarstva obrane.

Potpukovnik Eldar Sabiroglu, glasnogovornik ministarstva, je rekao da bi rat za Gorski Karabah, pretežno armenskim stanovništvom i de facto nezavisnu regiju Azerbejdžana, mogao početi "svakog trenutka".

Nagorni ili Gorski Karabah je dugo vremena bio poprište etničkih napetosti između kršćanskih Armenaca i pretežno muslimanskih Azera, ali su one bile desetljećima potiskivane pod sovjetskim režimom. Godine 1988. je pokušaj Gorskog Karabaha da se priključi Armeniji doveo do oružanog sukoba - dvije godine prije početka raspada SSSR-a. Rat, u koji se uključila Armenija, a u kome je Turska posredno podržavala Azerbejdžan, a Rusija i Iran Armeniju, trajao je do formalnog primirja 1994. godine.

Rat je završio de facto otcjepljenjem Gorskog Karabaha, ali ono nije priznala nijedna država na svijetu osim Armenije. U ratu je poginulo 30.000 ljudi, a raseljeno je 100.000, uglavnom Azera.

Slučaj Gorskog Karabaha je u mnogo čemu sličan slučaju Abhazije i Sjeverne Osetije - regija Gruzije koje su se de facto otcijepile nakon krvavih ratova početkom 1990-ih, a koje otada funkcioniraju kao nezavisne ali nepriznate države. Prozapadna vlada gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija posljednjih godina inzistira da se takvo stanje promijeni, a te zamrznute sukobe bi na dnevni red međunarodnopolitičkih rasprava moglo staviti rješenje statusa Kosova, odnosno presedan koji bi stvorilo priznanje nezavisnosti južne srpske pokrajine.

Isto kao Saakašvili, tako i azerbejdžanska vlada ne isključuje vojno rješenje problema. Sabiroglu je tako danas rekao da Azerbejdžan ima puno pravo "osloboditi 20 % svog teritorija". Ukoliko međunarodne organizacije to ne budu mogla mirnim putem, Azerbejdžan će to učiniti vojnom silom.

U incidentima nakon primirja 1994. godine na području razgraničenja Azerbejdžana i Gorskog Karabaha je dosad poginulo 100 ljudi.

Hrvatskoj je javnosti je relativno nepoznati armensko-azerbejdžanski sukob, zasjenjen dramatičnim raspadom SSSR-a i ratovima u bivšoj Jugoslaviji, postao djelomično zanimljiv kada se otkrilo da je Zoran Milanović na početku svoje karijere u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova sudjelovao u UN-ovoj mirovnoj misiji u Gorskom Karabahu.

D.A.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije