Azil u Hrvatskoj po europskim standardima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VLADA nije prihvatila zahtjev oporbe da se suze razlozi za priznavanje azilantskog statusa, ustrajući na rješenju za koje kaže da je usklađeno s propisima EU.
Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.
Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju.
Dio oporbenih zastupnika tražio je u parlamentu da se suze razlozi za priznavanje azila, smatrajući tako predložene formulacije preširokima i da bi se mogle zlorabiti. Vlada je ipak odlučila ostati pri prvom rješenju i Konačni prijedlog Zakona o azilu poslala u saborsku proceduru.
Smatra, naime, da je Zakon usklađen s propisima EU i obvezama koje je Hrvatska lani preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU. Zakon je usklađen i s 19 međunarodnih konvencija, protokola, direktiva i preporuka vezanih uz status izbjeglica ili prava na azil.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pozitivno mišljenje o usklađenosti dali su i stručni savjetnici CARDS programa Europske komisije. Sa šest milijuna kuna iz tog programa i četiri iz hrvatskog proračuna financiralo bi se uređenje prihvatilišta za tražitelje azila. U bivšu vojarnu Trstenik kod Dugog Sela u prvo vrijeme će se moći smjestiti 150 do 220 azilanata.
Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela.
Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja dogodine.
(Hina) ggrb vl
Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.
Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju.
Dio oporbenih zastupnika tražio je u parlamentu da se suze razlozi za priznavanje azila, smatrajući tako predložene formulacije preširokima i da bi se mogle zlorabiti. Vlada je ipak odlučila ostati pri prvom rješenju i Konačni prijedlog Zakona o azilu poslala u saborsku proceduru.
Smatra, naime, da je Zakon usklađen s propisima EU i obvezama koje je Hrvatska lani preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU. Zakon je usklađen i s 19 međunarodnih konvencija, protokola, direktiva i preporuka vezanih uz status izbjeglica ili prava na azil.
Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela.
Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja dogodine.
(Hina) ggrb vl
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati