UKLANJANJE Zida boli iz Selske ceste i njegovo premještanje na zagrebačko groblje Mirogoj, koje je počelo u subotu ujutro po nalogu zagrebačkoga dogradonačelnika Milana Bandića, izazvalo je ogorčenje braniteljskih udruga i udovica poginulih branitelja.

Opeke s imenima zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila složene su na palete s namjerom da se odvezu na Mirogoj, a predstavnici udruga su ih vraćali, gradeći ponovno Zid boli na mjestu na kojem je i bio.

Tako je premještaj Zida boli uspio samo polovično, a ogorčene udovice poginulih branitelja su Bandićevu odluku nazvale "vandalskim činom".

Predsjednica Centra "Apel" Zdenka Farkaš ocijenila je premještanje Zida boli političkim i humanitarnim terorizmom.

"Zid boli počeli smo graditi 1993. potaknuti tragedijom i agresijom na Hrvatsku, i kao apel za humanost i ljudska prava upućen međunarodnoj zajednici i svima u Hrvatskoj." - rekla je.

Podsjetila je da im je prošlog tjedna i predsjednik Republike Stjepan Mesić izrazio potporu kako "cigle ne bi završile u zemlji".

"To je zatiranje ljudskih prava i građanskih inicijativa u Hrvatskoj i tražimo da se u rješavanje tog pitanja uključi i predsjednik Vlade Ivo Sanader i resorna ministarstva, da se zajednički spomenik hrvatskim braniteljima i civilima ne seli na Mirogoj, nego da dobije primjerenije mjesto i tretman." - dodala je.

Ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a Vesna Škare Ožbolt rekla je da je Zid boli jedini spomenik iz Domovinskog rata koji je spontano nastao.

"Premještati Zid na Mirogoj i stavljati opeke u grob potpuno je neprimjereno." - rekla je Vesna Škare Ožbolt.

"Tražili smo način na koji bismo trajno konzervirali Zid i nađeno je rješenje da to bude na Trgu pravde kao simbol nikad izvršene pravde, no Zid se sada miče usprkos volji udruga koje su ga podigle. Ponuđeno je i rješenje da se Zid premjesti na Mirogoj, no udruge ga nisu prihvatile, a ni građani, pa nije jasno zašto se na tome inzistira. Cigle ne mogu završiti u grobu jer tamo ne pripadaju i moraju ostati kao trajni simbol sjećanja", istaknula je.

Prozvani dogradonačelnik Bandić kojeg članovi udruga iz Domovinskog rata smatraju najodgovornijim za premještanje zida na Mirogoj, u subotu nije želio komentirati događaj.

Dao je samo kratku izjavu novinarima Jutarnjeg lista, u kojoj navodi kako je Grad Zagreb nastojao premještanje postići konsenzusom te kako su svojim potpisima udruge pristale na to.

Za sve ostale pojedinosti uputio je javnost na brigadira Miodraga Demu, dok svoja vlastita stajališta nije želio iznositi kako se cijeli slučaj ne bi ispolitizirao, što za njega u svakom slučaju ne bi bilo dobro.

Zamjenik načelnika zagrebačke Policijske uprave Dubravko Novak rekao je novinarima da policija održava javni red i mir i da je stanje normalno, te zasad nema potrebe za dodatnim postupcima.

Dodao je da su policiju vjerojatno pozvali izvođači radova jer ih se ometalo u preseljenju Zida boli. Po njegovim spoznajama, postoji sporazum udruga iz Domovinskog rata i Grada da se to učini.

U Selskoj ulici zatvorena su dva prometna traka uz pločnik na kojem je bio Zid boli, a promet teče sporo i regulira ga policija.

Osim Centra "Apel", premještanju Zida boli protive se u Selskoj cesti i predstavnici Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja i zagrebačke HVIDR-e.

HVIDR-a o "nemilom pokušaju nasilnog i protupravnog uklanjanja Zida"

Reagirajući na jutrošnji pokušaj uklanjanja Zida boli iz Selske ulice i njegovo premještanje na groblje Mirogoj, Zajednica udruga HVIDRe grada Zagreba u večerašnjem je priopćenju izrazila "svoje najdublje ogorčenje i zgražanje" zbog, kako navode, "nemilog pokušaja nasilnog i protupravnog uklanjanja Zida boli".

"Koristeći okrilje noći i rano jutro neradnog dana, na barbarski način je srušen jedan od najsvetijih simbola patnje i žrtava Domovinskog rata", ističe se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreba Ivan Pandža.

Također se navodi kako Zid boli, na kojem su napisana imena poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja i civila, "nije nipošto gradsko, a pogotovo ne komunalno pitanje".

"Njegov značaj je pitanje širokog nacionalnog konsenzusa na kojem je i nastao. O njegovoj sudbini ili premještanju može se odlučivati samo na državnoj razini, uz suglasnost svih društvenih čimbenika, i bez zaobilaženja onih koji su u njegovom nastajanju dali najveći pečat, a to su branitelji, stradalnici i žrtve Domovinskog rata", navodi se u priopćenju Zajednice udruga HVIDR-e Zagreba.

Također se naglašava kako "hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata pozivaju sve branitelje, invalide, udovice, roditelje poginulih, vojne i civilne stradalnike rata kao i sve čestite i domoljubne građane da se priključe otporu ovakvim divljačkim pokušajima brisanja hrvatske nacionalne memorije".