Foto: AFP

EUROPSKA komisija planira što prije uvesti takozvanu bankarsku uniju na razini Europske unije. Ideja je oformiti jedinstveno regulatorno tijelo koje će nadgledati banke u svih 27 zemalja EU-a, a Europska komisija se nada kako bi ono s radom moglo početi djelovati već 2013. godine, što mnogi smatraju preoptimističnim.

Prijedlog uključuje i EU shemu garancije depozita, koja bi služila kao zaštitna mreža za depozite štediša u slučaju da neka banka propadne. U paketu s tim bi išao i plan o osnivanju posebnog fonda za bailout banaka, koji bi se financirao isključivo od poreza nametnutih financijskim institucijama. Na taj bi se način izbjegla dosadašnja praksa da se za sanaciju propalih banaka poseže u džepove poreznih obveznika. Upravo je ta razina priče - borba između poreznih obveznika i dioničara banaka - najintrigantnija u cijeloj ovoj ideji.

Režu se prihodi financijskih institucija

Dosad je već svima jasno kako su dioničari banaka u dobrim vremenima ubirali ogromne prihode, dok su sve gubitke u kriznim vremenima morali pokrivati porezni obveznici, a to baš i nema smisla. Pogotovo nema smisla ako porezni obveznici jedne zemlje, poput primjerice Njemačke, "ni krivi ni dužni" moraju plaćati za spas španjolskih banaka. Barrosov plan bi u tom pogledu malo normalizirao situaciju, pa bi se novoosnovani fond za sanaciju banaka punio iz raznih taksi i poreza nametnutih financijskim institucijama, čime bi se praktično srezali profiti tih institucija, kao i bogate dividende koje isplaćuju.

Problem će, čini se, predstavljati Velika Britanija, koja je već najavila kako takva shema, odnosno fond, treba biti uspostavljena na razini eurozone, a ne Europske unije. Neke od najvećih europskih banaka i financijskih institucija nalaze se upravo u Velikoj Britaniji, a financijski sektor je kičma britanske ekonomije. S obzirom na to da bi predviđena shema vjerojatno značila povećanje financijskih poreza, jasno je kako će Britanci teško pristati na ovaj prijedlog, kao što ranije nisu pristali ni na uvođenje poreza na financijske transakcije.

Britanija bi ponovno mogla završiti na margini EU-a

Veliku Britaniju nitko ne može prisiliti da "uskoči u ovaj vlak", ali bi u političkom smislu to moglo značiti još jedno pokazivanje da VB i EU ne dišu jednako. Podsjetimo kako je Velika Britanija bila prva koja je odbila fiskalnu uniju, zbog čega se digla velika politička frka. Ponovi li Britanija isti pristup kod još jednog važnog europskog pitanja, lako bi se mogla naći politički izolirana unutar EU-a. Što bi se na koncu moglo pokazati gorim za Europsku uniju, nego Veliku Britaniju, ali to je već neka druga priča.

Plan je tek u povojima

Valja napomenuti kako je čitav plan o bankovnoj uniji i posebnom fondu za bailout banaka još uvijek u preliminarnoj fazi, iako Barroso već spominje narednu godinu kao početak implementacije. Problem je u tome što se neke jednostavne odrednice plana, poput uvođenja jedinstvene bankarske supervizije, mogu uvesti relativno lako, ali neke će trebati promjenu temeljnih sporazuma EU, što zahtijeva puno vremena, truda i kompromisa.