54.167.196.208 US
 

Bečki institut analizirao Hrvatsku: "Ovih 5 mjera morate provesti ako želite spasiti gospodarstvo"

Piše: D.T.
ponedjeljak, 4.7.2016. 14:04
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Google Maps/Vienna Hotel, 123RF

"HRVATSKA je jedna od manje prosperitetnih zemalja u Europi." Tom rečenicom započinje analiza Hrvatske iz studije o izgledima jačanja konkurentnosti zemalja Balkana Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).

Ta se tvrdnja potkrjepljuje podatkom da hrvatski BPD danas iznosi pola njemačkog BDP-a, a početkom osamdesetih iznosio je dvije trećine njemačkog BDP-a.

Najgori u regiji

Austrijski institut piše da je Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana imala konstantan rast deficita te da izvoz kao udio BPD-a stagnira od 2005., pri čemu je ispod prosjeka zemalja Zapadnog Balkana i puno ispod prosjeka novijih zemalja članica EU iz Centralne Europe. Bečki institut ipak ističe da Hrvatska izvoz robu veće kvalitete, no da je hrvatska tradicionalna brodogradnja kao još jedna važna izvozna točka, morala biti srezana prilikom ulaska Hrvatske u EU.

U studiji se hvali javna uprava zbog napretka u posljednjih nekoliko godina što se pripisuje ulasku u EU, ali i "impresivna mreža autocesta", velika mreža željeznica te edukacijski i inovacijski indikatori prema kojima je Hrvatska prva među zemljama Zapadnog Balkana, no i dalje uglavnom ispod prosjeka novijih zemalja članica EU iz Centralne Europe.

Sukob "crnih" i "crvenih" umjesto rješavanja ekonomskih problema

Hrvatsku političku scenu karakterizira paralizirajuća polarizacija između dva politička tabora, piše u studiji austrijskog instituta koji zaključuje da razlike u ekonomskoj politici između HDZ-a i SDP-a gotovo da i nema. "Glavna točka razdora između 'crnih' i 'crvenih' je interpretacija događaja tijekom i nakon Drugog svjetskog rata", uočava bečki institut i dodaje kako je povjerenje u Vladu, kao posljedica ekonomske krize, među najnižima u Europi.

U analizi Hrvatske ističe se da je udio kredita u stranim valutama preko 70 posto BDP-a i da je javni dug najviši među zemljama Zapadnog Balkana što ostavlja malo prostora centralnoj banci za promjene u monetarnoj politici. Dodaje se da je Hrvatska učinila malo na moderniziranju svog tržišta rada, ali i da se pokušavaju ostvariti direktna ulaganja stranih ulagača. Spominje se i gradnja LNG terminala na Krku.

Prirodni resursi kao hrvatske snage, duga lista slabosti

Hrvatske snage austrijski institut vidi prvenstveno u turizmu, lukama, poljoprivredi, šumarstvu, energetici i rudarstvu te u ljudskim potencijalima. Lista slabosti, piše Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, duga je. Industrijski sektor orijentiran na izvoz mogao bi biti veći, poslovni sektor je samo umjereno razvijen, kvaliteta javnih institucija i javne infrastrukture bi mogla biti bolja, a apsorpcijski kapacitet hrvatskog tržišta rada je ograničen.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Bečki institut hrvatskim prilikama smatra "pitoresknu obalu" koja je pogodna za trgovinu i turizam te šume i polja, ali i prirodne energetske resurse te rijeku Dunav koja povezuje Centralnu i Jugoistočnu Europu. Kao prilika se navodi i članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Prijetnjom institut iz Beča smatra to što Hrvatsku okružju politički nestabilne države, ali i to što je naša zemlja još uvijek opterećena sukobima iz prošlosti.

Predlažu mjere

Hrvatskoj se u studiji bečkog instituta predlažu konkretne mjere, a posebno su zanimljive one koje se u studiji označene kao imperativne jer malo koštaju, a donose veliku korist. Neke od njih su reforma zakona o osobnom bankrotu, unaprjeđivanje povlačenja EU novca provođenjem administrativnih reformi, što se ocjenjuje posebno važnim te se dodaje da javna administracija mora moći prepoznati i sufinancirati važne projekte.

Neke od kratkoročnih mjera su i slabljenje kune prema euru što bi služilo kao štit od destabilizacije priljeva kapitala i koristilo izvozu, a alternativa tome, piše bečki institut, je politika fiskalne devalvacije, odnosno porezna reforma. Prevladavanje problema nenaplativih kredita je još jedna mjera koja bi se mogla brzo implementirati. Nakon provjere kvalitete izdanih potraživanja, treba uzeti u obzir i stvaranje kompanije s posebnom namjenom, kao što je bio slučaj u Sloveniji.

Top 5 preporuka instituta iz Beča

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije na kraju izdvaja top pet preporuka za povećanje hrvatske konkurentnosti i pokretanje gospodarstva:

1. Politika plaća koja se temelji na dogovoru između socijalnih partnera (skupo, dugoročno),

2. Ulaganja u dvojni sustav stručnog osposobljavanja i prekvalifikacija (skupo, dugoročno),

3. Snažnije povlačenje sredstava iz europskih fondova (jeftino, dugoročno),

4. Smanjenje udjela nenaplativih kredita (jeftino, kratkoročno),

5. Fiskalna devalvacija (jeftino, kratkoročno, mogući politički sukobi).

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije