Belgijski šef diplomacije smatra da se Srbija potpisom na SSP odrekla Kosova

BELGIJSKI ministar vanjskih poslova Karel de Gucht tvrdi da se Srbija potpisom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU odrekla Kosova.

De Gucht je pojasnio da se Sporazum, potpisan prije tjedan dana u Bruxellesu, odnosi isključivo na Srbiju, a ne Kosovo kojeg njegova, kao i većina vlada EU, smatra nezavisnom državom.

Time je de Gucht dao za pravo srpskom premijeru Vojislavu Koštunici, koji se bio protivio potpisivanju SSP upravo iz tog razloga. Predsjednik Boris Tadić i njegova Demokratska stranka su smatrali da SSP ništa ne govori o statusu te pokrajine, te da se mora potpisati po svaku cijenu. Spor Koštunice i Tadića bio je povodom za potpuni raskol tzv. demokratskog bloka, odnosno raspisivanje parlamentarnih izbora u Srbiji za 11. svibanj.

Tadić i prozapadne stranke su nastojale maksimalno iskoristiti potpisivanje SSP u predizborne svrhe, prikazujući ga kao svoje veliko dostignuće. Mnogi državnici EU također nisu krili kako je motiv za neočekivano brzi potpis nastojanje da se što više pomogne prozapadnim strankama pred izbore.

Izjava de Guchta, međutim, daje poticaj nacionalistima okupljenim oko Koštunice i Tadićevih radikala koji tvrde da potpis u ovom obliku, dobiju li većinu u budućem sazivu srpske Narodne skupštine, neće biti ratificiran.

Srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je, pak, izjavio da je de Guchtova tvrdnja "za unutarnjopolitičku upotrebu", s obzirom da su se Belgija i Nizozemska protivila potpisivanju SSP sve dok se haški optuženici ne nađu u haškom zatvoru. Pod pritiskom svojih europskih kolega, belgijski i nizozemski ministri su pristali da se Srbiji dozvoli potpis SSP, ali i isposlovali da on neće biti primjenjivan sve dok Srbija u potpunosti ne ne ispuni haške obveze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stratedžik Marketing: Radikali i dalje u tijesnom vodstvu pred demokratima, ali sa smanjenom razlikom

Intenzivno se špekulira kakve bi učinke Sporazum ili kontroverze oko njega mogli imati na srpsko biračko tijelo, iako prozapadne stranke citiraju ankete koje navode kako većina birača podržava SSP.

Ako je vjerovati anketi agencije Stratedžik Marketing napravljenoj od 28. travnja do 1. svibnja, taj se učinak tek treba pokazati.

U vodstvu je i dalje Srpska radikalna stranka (SRS) koja može računati na 33,2 posto glasova. Iza nje je blok Za evropsku Srbiju kojeg čini Demokratska stranka, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Sandžačka demokratska partija i Srpski pokret obnove. On može računati na 31,5 posto glasova, s time da je tendencija da se njegov zaostatak u odnosu na SRS smanjuje.

Na trećem je mjestu s 13,8 posto glasova Koštuničin narodnjački blok. Četvrto mjesto bi s po 7,5 glasova podijelila Liberalno-demokratska partija i blok na čelu s Miloševićevom Socijalističkom partijom Srbije. Oko 4,5 posto glasova bi pripalo manjinskim listama.

R.R.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara