54.145.101.33 US
 

Berlin dobio Flickovu zbirku suvremene umjetnosti

Piše:
utorak, 14.1.2003. 12:16
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

IAKO je do grla u dugu, grad Berlin je gotovo čudom uspio dobiti na korištenje na sedam godina jednu od najvećih privatnih zbirki suvremene umjetnosti kolekciju Friedricha Christiana Flicka

Berlin je usprkos neimaštini ovime potvrdio da ne želi žrtvovati svoju strast za kulturom i da ostaje glavnim gradom neelitističke suvremene umjetnosti.

Ta je umjetnička energija očarala njemačkog milijardera Flicka (58), koji je njemački glavni grad izabrao za izlaganje svojih 2500 djela 150 suvremenih umjetnika.

Djela će od 2004. godine biti izložena u muzeju suvremene umjetnosti Hamburger Bahnhof u Berlinu.

U konkurenciji za udomljavanje kolekcije bili su i bogatiji gradovi, primjerice Zuerich, pored kojeg Flick živi. U Švicarskoj se stoga morao suočiti s oštrim prosvjedima zbog nacističke prošlosti svojeg djeda. On je bio u uskoj vezi s vođom SS jedinica Heinrichom Himmlerom i osuđen je na sedam godina zatvora na sudu u Nuernbergu, a Flick je odbio sudjelovati u obeštećenju žrtava prisilnog rada za vrijeme nacizma.

´To nije utjecalo na moju odluku´, tvrdi Flick i nastavlja kako ´umjetnost ne postoji da bi služila objašnjavanju povijesti moje obitelji, već postoji sama zbog sebe´.

Očarao ga je ´duh grada koji svojom energijom privlači umjetnike iz cijelog svijeta´.

Gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit oduševljeno potvrđuje da ´Berlin ostaje odan suvremenoj umjetnosti´, tri godine nakon što je otkupljena bogata kolekcija slika Pabla Picassa i Paula Kleea te kolekcija konceptualne i minimalističke umjetnosti Marzona.

´Flickovo blago´ organizirano je oko tri struje, čiji začetnici otvaraju izložbu: Marcel Duchamps (1997.-1968.), tragač za novom definicijom umjetnosti, Francis Picabias (1879.-1953.), konceptualni umjetnik i Alberto Giacometti (1901.-66.), vizionar 20. stoljeća koji se gušio u anonimnosti.

U središtu kolekcije je umjetnik Bruce Naumann (1941.) sa stotinjak djela koja prenose egzistencijalni strah od izolacije te ratove i patnje 20. stoljeća.

Posebno mjesto imaju tipografski eksperimenti dadaizma s djelima Kurta Schwittersa (1887.-1948.), Marcela Broodthaersa (1924.-76.) i Johna Cagesa (1912.) te konceptualno slikarstvo 1960-ih i 1970-ih godina Georga Baselitza (1938.), Martina Kippenbergera (1953.-97.) i Belgijanca Luca Thuymansa (1958.).

Kolekcija sadrži vrijedne fotografije, od Walkera Evansa (1903.-75.) do popularnog Jeffa Walla, preko dokumentarista kao što je Wolfgang Tillmanns (1968.), kao i video zapise Nam June Paika i Paula McCarthyja (1945.).

Kao nasljednik jednog dijela kolekcije, Flick je sam istraživao moralnu i političku stranu ovih umjetničkih djela.

´Moja kolekcija predstavlja ono što mi je u umjetnosti najvažnije: pitanja, a ne odgovore, pitanja koja umjetnici postavljaju sebi i nama, koja nas iritiraju i izazivaju´, izjavio je on.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije