ČETIRI države bivšeg Sovjetskog Saveza, danas prozapadno orijentirane Ukrajina, Gruzija, Moldavija i Azerbajdžan, u petak su u Kišinjevu najavile formiranje Saveza demokratskih država kojim teže izići iz sfere ruskog utjecaja.

Visoki ruski političar tu je najavu nazvao pokušajem širenja "narančaste revolucije" kojom je na vlast došao ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko.

"Savez demokratskih država neće djelovati kao protuteža nikome", kazao je u Kišinjevu gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili nazivajući sastanak "povijesnim" u zajedničkom cilju integracije sa Zapadom.

Ukrajina i Gruzija žele ući u NATO-a, a obje zajedno s Moldavijom teže i članstvu u Europskoj uniji.

Predsjednik vanjskopolitičkog odbora gornjeg doma ruskog parlamenta Mihail Margelov novome je savezu prognozirao neuspjeh.

"Organizacija, kojoj je glavna ideološka platforma širenje narančaste revolucije na što je više moguće naroda... osuđena je na propast i odbacit će je većina država članica ZND-a", prenijela je njegove riječi agencija Itar-Tass.

Savez demokratskih država, najavljen u Kišinjevu, glavnome gradu Moldavije, trebao bi ubrizgati novi život organizaciji GUUAM, (kratica od početnih slova za Gruziju, Ukrajinu, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldaviju), osnovanoj radi jačanja gospodarskih i prometnih veza no koji je bio u sjeni Zajednice Nezavisnih Država kojom dominira Rusija.

Uzbekistanski autoritarni vođa Islam Karimov nije sudjelovao na sastanku u Kišinjevu dok azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev vješto balansira između Rusije i zapadnog utjecaja.

Vladimir Voronjin, predsjednik Moldavije jedini je komunistički čelnik bivše sovjetske države na tome sastanku kojem su nazočili i litavski predsjednik Valdas Adamkus i rumunjski mu kolega Trajan Basescu. Rumunjska je članica NATO-a, a Litva i NATO-a i Europske unije i obje su uzori čiji put žele slijediti Ukrajina, Gruzija i Moldavija.