Graf: Europska komisija

NAJTIRAŽNIJI njemački tjednik Bild am Sonntag svojim je tekstom pod naslovom "Korupcija, dugovi, stečajevi: Hrvatska bi mogla postati nova Grčka", u kojem se poziva na navodno tajni dokument Europske komisije izazvao oštre reakcije članova Vlade.

Europska komisija demantirala je postojanje nekakvog tajnog dokumenta, no da je Hrvatska nova Grčka, nije nikakva tajna. I  upravo Europska komisija upozorila je na ono na što upozoravao i Bild -  naime, kao glavne propuste Hrvatske Bild naglašava slab i neučinkovit nadzor nad državnim proračunom, praksu odlaska u prijevremene mirovine, izostanak mjera za poticanje ekonomije te tromost trgovačkih sudova u finaliziranju stečajnih postupaka.

Nekontrolirani dug, i niz strukturnih problema

Javni dug Hrvatske dosegnuo je 280 milijardi kuna, te u sljedećih deset godina ulazimo u fazu visokih otplata dijela glavnice i kupona po obveznicama, za što će biti potrebno oko 18 milijardi kuna godišnje. S obzirom na mizeran predviđeni gospodarski rast, koji ne pokriva niti otplatu kamata, jasno je da će se stari dugovi zatvarati novim zaduženjima.

Na priloženom grafu nalazi se simulacija dinamike javnog duga provedena je na temelju alternativnih scenarija. Osnovni scenarij temelji se na Komisijinoj zimskoj prognozi 2015. 

U dokumentu Europske komisije spominje se cijeli niz strukturnih problema, kao što su prijevremena umirovljenja kojima je opterećen mirovinski sustav. Kao problem se navodi i niska stopa aktivnosti radne snage, osobito među mladima, i starijima od 50 godina. Problem je i obrazovni sustav koji ne odgovara na realne potrebe tržišta rada.

Upozorava se i na kompliciranu administraciju i preklapanja nadležnosti raznih razina vlasti. Komisija kritizira i regulatornu nestabilnost, odnosno konstantno donošenje novih propisa, slabu kontrolu kvalitete zakonodavstva, slabu transparentnost upravnih tijela. Komisija navodi i slab nadzor nad javnim tvrtkama, netransparentno imenovanje članova uprava, čime se narušava dobro upravljanje državnom imovinom.

Svoje preporuke za Hrvatsku u 2015. Europska komisija sažela je u šest točaka:

1. Osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita do 2016. poduzimanjem potrebnih mjera tijekom 2015. i jačanjem proračunske strategije za 2016. Objaviti i provesti nalaze utvrđene revizijom rashoda. Poboljšati kontrolu nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju. Uvesti periodični porez na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a. Jačati
upravljanje javnim dugom, osobito godišnjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem odgovarajućih resursa.

2. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljšati primjerenost i učinkovitost mirovinskih rashoda postrožavanjem definicije teških i opasnih zanimanja. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.

3 Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća savjetujući se sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom u cilju poticanja usklađivanja plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Snažnije poticati nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove. Provesti, na temelju revizije 2014., reformu sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljšanjem usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.

4. Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja između tijela na središnjoj i lokalnoj razini uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti i racionalizacijom u sustavu državnih agencija. Povećati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim povezanih stručnih zahtjeva. Ubrzati uvrštavanje na burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovačkih društava i privatizaciju.

5. Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga. Utvrditi i provesti mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovačkih sudova.

6. Ojačati predstečajni i stečajni okvir za poduzeća radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog stečaja. Povećati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u području loših velikih kredita poduzećima i stambenih kredita u stranoj valuti te zbog lošeg upravljanja u određenim institucijama.