BILJKE I ŽIVOTINJE RAZVIJAJU NOVE VRSTE NAPADA I OBRANE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Koji je bolji način da ne budete pojedeni: izumiti nove načine obrane ili razviti poseban način samoobrane i tako upozoravati potencijalne napadače da će zažaliti ako vas napadnu? L
Prema novom istraživanju, čini se da oba ova pristupa djeluju. Neke biljne i životinjske vrste prilagodile su se jedne drugima razvijajući nove strategije napada i obrane, dok su, na primjer, otrovne žabe razvile žive boje kako bi upozorile napadače da će učiniti fatalnu pogrešku ako ih ugrizu.
Razvoj tih novih životinjskih i biljnih prilagodbi opisan je u on-line broju časopisa Proceedings američke Akademije znanosti.
Životinje obično pokušavaju razviti boje koje će im omogućiti da se sakriju od napadača, ali određene vrste žaba zauzele su suprotan pristup, razvijajući vrlo jake boje zbog koji su i posebno vidljive potencijalnim napadačima.
Juan Carlos Santos i njegovi suradnici sa sveučilišta u Austinu, Teksas, otkrili su da su žabe dobile žarkije boje istodobno kada su počele jesti mrave, termite i druge insekte od kojih su preuzele otrov koji se zatim akumulirao u žabljim tijelima, zbog čega su i one postale otrovne za svoje napadače.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Žarke boje služe tako kao upozorenje da su žabe otrovne, da nemaju ugodan okus i da općenito uzevši nisu vrijedne truda.
Takvu vrstu obrane preuzele su i neke druge životinjske vrste poput, na primjer, nekih vrsta leptira.
David C. Cannatella, član Santosove ekipe, kazao je da su znanstvenici otkrili da su se, kod različitih vrsta žaba, otrovi i žarke boje razvijali nekoliko puta.
Životinjske i biljne vrste rabile su različite načine obrane i napada tijekom stoljeća.
Biljne i životinjske vrste prisiljavale su jedne druge da prilagode svoje strategije u procesu koji se naziva koevolucija.
Neke vrste biljaka razvile su niz kompleksnih toksičkih kemikalija kako bi na taj način odbile insekte, što je s druge strane prisililo insekte da se razviju na drugi način.
(Hina) nab dgk
Prema novom istraživanju, čini se da oba ova pristupa djeluju. Neke biljne i životinjske vrste prilagodile su se jedne drugima razvijajući nove strategije napada i obrane, dok su, na primjer, otrovne žabe razvile žive boje kako bi upozorile napadače da će učiniti fatalnu pogrešku ako ih ugrizu.
Razvoj tih novih životinjskih i biljnih prilagodbi opisan je u on-line broju časopisa Proceedings američke Akademije znanosti.
Životinje obično pokušavaju razviti boje koje će im omogućiti da se sakriju od napadača, ali određene vrste žaba zauzele su suprotan pristup, razvijajući vrlo jake boje zbog koji su i posebno vidljive potencijalnim napadačima.
Juan Carlos Santos i njegovi suradnici sa sveučilišta u Austinu, Teksas, otkrili su da su žabe dobile žarkije boje istodobno kada su počele jesti mrave, termite i druge insekte od kojih su preuzele otrov koji se zatim akumulirao u žabljim tijelima, zbog čega su i one postale otrovne za svoje napadače.
Žarke boje služe tako kao upozorenje da su žabe otrovne, da nemaju ugodan okus i da općenito uzevši nisu vrijedne truda.
Takvu vrstu obrane preuzele su i neke druge životinjske vrste poput, na primjer, nekih vrsta leptira.
David C. Cannatella, član Santosove ekipe, kazao je da su znanstvenici otkrili da su se, kod različitih vrsta žaba, otrovi i žarke boje razvijali nekoliko puta.
Životinjske i biljne vrste rabile su različite načine obrane i napada tijekom stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biljne i životinjske vrste prisiljavale su jedne druge da prilagode svoje strategije u procesu koji se naziva koevolucija.
Neke vrste biljaka razvile su niz kompleksnih toksičkih kemikalija kako bi na taj način odbile insekte, što je s druge strane prisililo insekte da se razviju na drugi način.
(Hina) nab dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati