Blaškić u ponedjeljak na slobodi
PREDSJEDNIK Haškoga suda Theodor Meron odobrio je u Den Haagu zahtjev obrane da se bivši zapovjednik Operativne zone Središnja Bosna Tihomir Blaškić pusti na slobodu prije odsluženja cjelokupne kazne.
Meron je upravi Haškog pritvora naložio da osigura Blaškićevo puštanje na slobodu u ponedjeljak, 2. kolovoza.
Blaškić je pravomoćno osuđen na kaznu od devet godina zatvora, a u pritvoru je proveo osam godina i četiri mjeseca.
Američki branitelj generala Tihomira Blaškića Rusell Hayman odmah je nakon što je Blaškiću izrečena jedinstvena kazna od devet godina zatvora podnio sudu zahtjev za uvjetnim otpustom bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna.
Vidno zadovoljan obratom u žalbenom dijelu postupka Hayman je kazao kako je odluka Žalbenog vijeća Haškog suda "hrabar korak za sud koji će podići njegov ugled".
Prvostupanjsko vijeće Haškog suda prije četiri godine proglasilo je generala Blaškića odgovornim i osudilo ga na 45 godina zatvora za zločine počinjene u Lašvanskoj dolini tijekom rata u BiH, od kojih je najteži bio zločin u Ahmićima kada je 16. travnja 1993. ubijeno više od stotinu muslimanskih civila.
Blaškiću je ukinut najveći dio presude, uključivši onaj u kojem se teretio za zločin u Ahmićima. Proglašen je krivim za zločin počinjen okrutnim postupanjem prema zatočenicima, što je uključilo i njihovo upućivanje na kopanje rovova i korištenje kao živi štit.
U presudi je utvrđeno da Blaškić nije imao nadzor nad jedinicama koje su počinile zločin u Ahmićima, kao i da je postojala dvostruka linija zapovjedanja kojom su drugi kontrolirali snage HVO-a, a ne Blaškić.
U presudi je žalbeno vijeće zaključilo da je u Srednjoj Bosni bilo legitimnih vojnih ciljeva, te da je u slučaju Ahmića, za koje je prvostupanjsko vijeće tvrdilo da je isključivo civilni cilj, žalitelj imao opravdanja za izdavanje zapovijedi za napad.
Žalbeno vijeće utvrdilo je da je prvostupanjsko vijeće došlo do pogrešnih zaključaka u presudi primjenom pogrešnih pravnih standarda, te je primjenom ispravnih standarda oslobodilo Blaškića za najveći dio presude.
Na galeriji na kojoj su bili članovi obitelji generala Blaškića izbila je erupcija oduševljenja nakon što je predsjednik žalbenog vijeća pročitao da je Blaškić osuđen na devet godina zatvora.
Sam Blaškić je, kao i tijekom čitava suđenja, ozbiljna lica slušao gotovo dvosatno obrazloženje presude i radio zabilješke, a njegova supruga Ratka i stariji sin slušali su talijanskog suca držeći se za ruke.
Sudac Pocar objavio je kako će Blaškić ostati u pritvoru dok se ne uredi njegovo prebacivanje u neku zemlju u kojoj bi trebao odslužiti kaznu do kraja.
Maratonsko suđenje
Presudu je Blaškić dočekao s pritvorskim stažom od osam godina i četiri mjeseca, što je tek u hrvatskoj javnosti povremeno poticalo rasprave o pravednosti presude nakon tako dugotrajnog suđenja, koje se protegnulo na više od sedam godina.
Novi dokazi obrane, koje je Žalbeno vijeće prihvatilo, potjecali su iz tri izvora - arhiva HVO-a koji su ležali nedostupni obrani u HIS-u do smjene vlasti u Hrvatskoj 2000. godine, zatim iz Ureda predsjednika RH, te iz haškog tužiteljstva koje ih je pronašlo u arhivu Armije BiH.
U prosincu prošle godine na žalbenoj raspravi Blaškićev branitelj Rusell Hayman je, suprotstavljajući nove dokaze i iskaze novih šest svjedoka obrane zaključcima presude donesene u ožujku 2000. godine argumentirao zašto je prvostupanjsko vijeće došlo do pogrešnih zaključaka na temelju kojih je Blaškiću izrečena jedinstvena kazna zatvora od 45 godina.
Bivši zapovjednik Operativne zone Središnje Bosne izrazio je na kraju žalbene rasprave žaljenje zbog svih žrtava rata u Srednjoj Bosni, te poručio sucima kako mu je savjest potpuno mirna, jer svim srcem vjeruje da je učinio sve da spriječi zločine, a da se o počinjenima provede istraga.
Suđenje će novinari, koji su proveli mjesece sjedeći svakodnevno na sudskoj galeriji pamtiti ponajviše po potresnim svjedočenjima ahmićkih žrtava, kompleksnosti odnosa tri naroda u BiH koji su dugo u suđenje i dalje zbunjivali suce, Blaškićevom pedantnom svakodnevnom vođenju bilješki i još minucioznijem svjedočenju u kojem je danima opisivao kako su mu sat po sat tekli dani u Lašvanskoj dolini.
Nedugo nakon što je Blaškić stigao u Haag rodio mu se drugi sin. Zahvaljujući pravilima haškog pritvora, koja dozvoljavaju privatne posjete supruga, Blaškićeva se obitelj uvećala za još jednog člana. Dugotrajni pritvor ostavio je traga na Blaškićevu zdravlju i posljednjih godinu dana bio je često na liječenju.
Blaškić se u pritvoru nalazi od 1. travnja 1996. godine kada se dobrovoljno predao.
Ratka Blaškić: Presretna sam i ne znam što bih drugo rekla
Supruga generala Tihomira Blaškića sa suzama i neizmjernim veseljem dočekala je u četvrtak u Den Haagu vijest da će se njezin suprug uskoro vratiti u krug obitelji.
"Sretna sam što ćemo nastaviti živjeti zajedno, i zbog djece i zbog sebe. Ako sam ja sada uopće bitna, presretna sam i ne znam što bih drugo rekla. Sretna sam", kazala je Ratka Blaškić ispred zgrade Haškog suda nakon odluke Žalbenog vijeća kojom je Blaškiću smanjena kazna sa 45 na devet godina zatvora.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati