Branitelji osmorice optuženika u tzv. slučaju Lora Ustavnom će sudu do isteka zakonskog roka, 15. studenoga, podnijeti ustavne tužbe protiv odluke Vrhovnog suda o određivanju pritvora njihovim branjenicima, doznaje se od jednog od odvjetnika koji želi ostati anoniman.

U jednoj od tužba, preslika kojeg je dostavljena Hini, navodi se kako je "Vrhovni sud svojim rješenjem povrijedio temeljna ustavna prava propisana Ustavom Republike Hrvatske, te Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe", na što će se, kako se doznaje, pozvati i ostali odvjetnici u svojim tužbama.

U zaključku ustavne tužbe navodi se kako je uvidom u sve dokaze i optužnicu, koja se na njima temelji, očito kako je odlukom o pritvoru Vrhovni sud povrijedio pravo podnositelja ustavne tužbe na pošteno suđenje, zbog čega se traži da se ta odluka ukine.

Upozorava se da je Vrhovni sud odluku o određivanju pritvora, 29. rujna, donio na temelju optužnice za koju je u rješenju o ukidanju oslobađajuće presude iz 2002. utvrdio da je manjkava i neprecizna.

"U samoj optužnici nema opisa ratnog zločina, pa kako ona nije sastavljena po zakonu, a to i utvrđuje Vrhovni sud, tako ne može biti određen ni pritvor", stoji u tužbi.

Zahtjev za ukidanjem odluke o pritvoru, u dotičnu slučaju, obrazložen je, među ostalim, i time što optužnica tereti podnositelja tužbe za zlostavljanja zatvorenika u Lori od kolovoza do rujna 1992., premda je iz drugih dokumenata i knjige dežurstva vidljivo da u to vrijeme nije bio u službi u zatvoru, te da je zatvorenik za čiju je smrt u pokušaju bijega optužen, umro nakon završetka njegove dežurstva. Slično će biti obrazložene još neke ustavne tužbe.

Što se tiče "teških okolnosti kažnjiva djela", kao razlog za određivanje pritvora, branitelji smatraju kako one nisu sadržane u optužnom spisu, zbog čega, također, ne može biti određen pritvor, posebno ako se uzme u obzir da je od vremena kad je počinjeno djelo za koje su optuženi prošlo više od 12 godina.

Optužnica ne sadrži ni činjenicu da je 1992. u Hrvatskoj bio rat i da je Hrvatska bila u oružanom sukobu s tzv. JNA i srpskim paravojnim formacijama", što je bitan element djela, na što upozorava i Vrhovni sud. Jednako tako "nije utvrđeno jesu li navodni oštećenici bili civili ili vojne osobe", a tijekom prvog suđenja, ističe se u ustavnoj tužbi, utvrđeno je kako je riječ o oružanim pobunjenicima, odnosno teroristima.

Ustavnoj će tužbi stoga biti priloženi i kaznena prijava, zahtjev za pritvorom i otvaranjem istrage te optužnica protiv 44, odnosno 29 osoba srpske nacionalnosti, zbog oružane pobune protiv Republike Hrvatske. Među njima je i veći broj zatvorenika u Lori, koji su naknadno pomilovani ili je Vojni sud obustavio postupke protiv njih.

Te dokumente potpisuje tadašnji zamjenik vojnog tužitelja Mladen Bajić koji 10 godina poslije, kao županijski državni odvjetnik, podiže optužnicu protiv osmorice bivših vojnih policajaca zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom.

Trojica od njih u pritvoru su od 11. listopada, a za petoricom je raspisana tjeralica.

(Hina) xdstr ydd