54.224.203.224 US
 

Bratušek razočarana presudom u slučaju Ljubljanske banke, Milanović: Odluka je pravedna

Piše: Hina
srijeda, 16.7.2014. 20:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

SLOVENSKA premijerka u odlasku Alenka Bratušek izjavila je u srijedu da je razočarana presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u slučaju starih štediša Ljubljanske banke, ali da će tu presudu Slovenija poštovati.

"Razočarana sam i još osobno mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istodobno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu", rekla je Bratušek.

U video razgovoru za televizijsku postaju A-kanal iz Bruxellesa, gdje je prisustvovala donatorskoj konferenciji za poplavljene u Srbiji i BiH, Bratušek je rekla da presudu suda u Strasbourgu nije pročitala i ne može reći koliku će svotu Slovenija morati isplatiti štedišama.

No svakako se radi "o stotinama milijuna eura", rekla je.

"Mislim da sada imamo godinu dana vremena da donesemo akcijski plan kojim ćemo definirati odakle i kako ćemo osigurati ta sredstva", rekla je još aktualna slovenska premijerka.

Veliko vijeće Europskog suda u Strasbourgu u srijedu je odbilo slovensku žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje LB-a Sarajevo dvoma štedišama iz BiH.

Budući da je riječ o tzv. pilot-presudi, nalog suda da se u roku godinu dana donesu mjere kojima će Slovenija obeštetiti štediše izvan Slovenije koji više od 20 godina čekaju na isplatu starih uloga odnosi se i na sve štediše te banke izvan Slovenije koji su u istoj pravoj poziciji kao i spomenuti štediše iz BiH.

Slovenija je godinama tvrdila da je problem stare devizne štednje iz doba bivše Jugoslavije sukcesijski problem i da bi štediše morale obeštetiti države sljednice u kojima žive, a gdje su se nalazile i poslovnice Ljubljanske banke. Presudom iz Strasbourga sada je potvrđena teza tuženika da se radilo o civilno-pravnom odnosu banke i klijenata te da banka prema štedišama i dalje ima obveze.

Žugić: Presuda je dobra vijest za štediše i za mene osobno

Odvjetnik Milivoje Žugić, pravni zastupnik brojnih bivših štediša Ljubljanske banke, izjavio je da je današnja presuda Velikoga vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) dobra vijest za sve štediše Ljubljanske banke, a i za njega osobno zbog dva desetljeća odvjetničkoga truda u obrani prava tih štediša.

Veliko vijeće ESLJP-a danas je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine (BiH) Emini Ališić i Azizu Sadžaku koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Time je u drugostupanjskom postupku odbačena slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju BiH štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine i učinkovito pravno sredstvo.

Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke s područja nekadašnje zajedničke države koji su u istom pravom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno.

Žugić je istaknuo da su tom presudom ESLJP-a, štediše Ljubljanske banke iz svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije sada u istome položaju kao i štediše Ljubljanske banke s područja Republike Slovenije. Jer, objasnio je, do sada su oni bili diskriminirani u odnosu na štediše Ljubljanske banke iz Slovenije čija je štednja zajamčena u članku 19. Ustavnoga zakona te zemlje.

Uz napomenu da do sada nitko nije mogao ne izvršiti presude ESLJP-a, Žugić je uvjeren da to neće moći učiniti ni Republika Slovenija. Siguran je da je današnja presuda veliki šok za Republiku Sloveniju koja će, smatra, trebati vremena da se s tom presudom suoči i počne djelovati s njom u skladu.

Napomenuo je da postoji nekoliko mogućih 'scenarija' da Slovenija provede presudu, ali da je teško prognozirati kojemu će se od tih 'scenarija' Slovenija prikloniti.

Odvjetnik Žugić podsjetio je da se radi o iznosu od oko 500 milijuna eura, uključujući i kamate, koje bi Slovenija trebala vratiti štedišama Ljubljanske banke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

BiH: Europski sud napokon donio pravdu deviznim štedišama

Presuda Europskog suda za ljudska prava kojom je Sloveniji i Srbiji naloženo da starim deviznim štedišama s područja bivše Jugoslavije naloženo da isplate njihove uloge od povijesnog je značaja, prvi su komentari medija u Bosni i Hercegovini.

Zastupnica BiH pri Europskom sudu za ljudska prava Monika Mijić ocijenila je kako je time okončana dugogodišnja agonija štediša ne samo iz BiH, nego i iz Hrvatske.

"Pravda je spora, ali je dostižna. Pred sudom smo uspjeli dokazati da su Republika Slovenija i Republika Srbija doslovno opljačkale bosanskohercegovački i hrvatski narod. Nakon 23 godine te radnje dolaze na naplatu", kazala je Mijić za portal "Klix".

Pojasnila je kako se i od Slovenije i od Srbije sad očekuje da donesu zakone i utvrde procedure kojima će provesti presudu.

Ne učine li to u roku od godine dana, europski će sud, kako ističe Mijić, nastaviti donositi presude u svakom pojedinačnom slučaju.

"Srbija i Slovenija to ne smiju riskirati jer će onda morati isplatiti daleko više novca", smatra Mijić.


Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić izjavila je kako se nakon današnje presude Europskog suda "najviše boji slabe reakcije vlasti u BiH".

U izjavi za TV postaju BHT 1 kazala je kako su vlasti u toj zemlji svojim postupcima već ranije komplicirale položaj predratnih deviznih štediša, spominjući kao primjer postupak verificiranja stare devizne štednje.

Pusić pozdravila presudu u slučaju Ljubljanske banke

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozdravila je u srijedu odluku Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) da je Slovenija odgovorna za isplatu štednih uloga starih štediša Ljubljanske banke iz svih republika bivše države.

Pozdravljamo to što je ESLJP donio odluku i smatramo da je dobro da je taj slučaj nakon tako mnogo godina zaključen, rekla je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

"Drago mi je da su svi štediše, poglavito iz Hrvatske, konačno dobili presudu temeljem koje će im biti vraćena njihova štednja", rekla je Pusić u kratkoj izjavi novinarima.

ESLJP je u srijedu izrekao drugostupanjsku i konačnu presudu kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz Bosne i Hercegovine Emini Ališić i Azizu Sadžaku, koji su tužili Sloveniju da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Ta presuda Velikoga vijeća ESLJP-a odnosi se na sve štediše Ljubljanske banke s područja bivše Jugoslavije, uključujući i one iz Hrvatske, koji su u istome pravnom položaju kao i štediše u slučaju Ališić.

Što se Hrvatske tiče, ta svota iznosi otprilike 150 milijuna eura, a na to se obračunavajući i kamate, rekla je Pusić .

Današnja odluka pokazala je da ne stoji ustrajna dugogodišnja tvrdnja Slovenije da je obeštećenje hrvatskih štediša LB-a sukcesijsko pitanje.

"Pokazalo se da to nije sukcesijsko pitanje, već je to posebno pitanje povrata štednih uloga jedne konkretne banke njihovim konkretnim štedišama", i taj dio "nije sastavni dio sukcesije", rekla je Pusić.

Strasbourška odluka "neposredno" se ne odnosi na takozvanu prenesenu štednju onih hrvatskih štediša koji su već obeštećeni jer su svoju štednju prenijeli na Republiku Hrvatsku, koja im je to isplatila u obrocima.

Međutim, taj novac Hrvatska sad potražuje od Slovenije i presuda iz Strasbourga imat će posljedica po tužbu Hrvatske protiv Slovenije u slučaju prenesene štednje.

Osnovni iznos u slučaju prenesene štednje Hrvatske protiv Slovenije je oko 300 milijuna eura, a na taj se iznos također zaračunavaju kamate.

Prema presudi u slučaju Ališić i drugi, Slovenija oboma tim štedišama mora isplatiti po 4000 eura za nematerijalnu štetu. Sustavno pak mora urediti povrat devizne štednje njima i svima onima koji su poput njih u istom pravnom položaju.

Zastupnica hrvatske vlade pri ESLJP-u Štefica Stažnik rekla je za Hinu da će odluka iz Strasbourga biti sistemski problem za Sloveniju koja u roku od godine dana mora pronaći shemu kojom će urediti povrat devizne štednje štedišama u slučaju Ališić i svima ostalima koji su u istome pravnom položaju, za što će biti potreban poseban zakon.

Prema nekim raspoloživim podacima, Ljubljanska banka samo štedišama iz BiH duguje nešto manje od 250 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka (oko 127 milijuna eura), bez pripadajućih kamata.

Slovenski dužnosnici više su puta dosad isticali da bi presuda na štetu Slovenije mogla imati "katastrofalne" posljedice za državni proračun.

Milanović: Odluka ESLJP-a je pravedna

Odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u srijedu donio konačnu presudu u korist štediša Ljubljanske banke pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.

"Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njihova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto", rekao je Milanović, koji će u Bruxellesu sudjelovati na summitu europskih čelnika.

Milanović je rekao da sa ta presuda odnosi i na prenesenu štednju.

"Po meni je to također obuhvaćeno. Sud je rekao da to nije predmet sukcesije, nego je donio odluku i to je važno. Bez ikakve zluradosti, žao mi je što je tako moralo završiti, od toga su svi imali štete, na kraju najviše Slovenija", rekao je Milanović.

Dodao je da je cijeli slučaj bio nepotreban. "Da je Ljubljanska banka isplatila štednju, mogla je zadržati povjerenje i biti možda prva banka u Hrvatskoj, ali za to očito nije bilo političke hrabrosti ni mudrosti i evo sad je došla odluka koja je skoro kao kazna", rekao je hrvatski premijer.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije