Brazilski pisac prije 82 godine predskazao dolazak Obame u Bijelu kuću

Brazilski pisac prije 82 godine predskazao dolazak Obame u Bijelu kuću

BRAZILSKU javnost odnedavno opčinjava otkriće kako su mnogi detalji ovogodišnje predsjedničke utrke u SAD predskazani u 82 godine starom romanu uglednog brazilskog književnika.

Monteiro Lobato (1882. – 1948.) se smatra jednim od najpopularnijih i najutjecajnijih brazilskih pisaca. Slavu i ugled je stekao serijom knjiga za djecu "Sítio do Picapau Amarelo" ("Ranč žutog djetlića"), koja je doživjela bezbroj filmskih i televizijskih adaptacija.

Lobato se, osim književnošću, bavio i politikom, odnosno promicao ideje od kojih se neke – poput u njegovo doba prilično popularne eugenike, odnosno nastojanja da se uklanjanjem "nepoćudnih" gena iz ljudske populacije poboljša svijet -  danas, u najmanju ruku, ne bi mogle nazvati "političkim korektnim". Lobato je, osim toga, bio protivnik miješanja rasa – uobičajene pojave u njegovoj domovini - držeći da bi se time "razvodnile" najpozitivnije odlike kako bijelaca i tako i crnaca.

Lobato je godine 1926. neke od tih ideja iznio u svom futurističkom romanu "O Presidente Negro" ("Crni predsjednik") koji opisuje utrku za predsjednika SAD 2228. godine. Glavna protagonistica romana je gospođica Jane Benson, kći američkog znanstvenika u Brazilu koji je uspio pronaći "futuroskop" – uređaj pomoću kojeg se može predvidjeti budućnost. Godine 1926. ona svom brazilskom sugovorniku opisuje daleku budućnost dviju zemalja.

Iako je radnja smještena u 23. stoljeće, brazilske kritičare je zapanjilo Lobatovo vizionarstvo, odnosno predskazivanje svijeta u kojemu su tiskane medije zamijenili Internet i blogovi – koncept teško zamisliv 1920-ih kada i radio-tehnologija predstavljala svježu i još nedovoljno testiranu novotariju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, još više ih je zapanjili detalji predsjedničke utrke u futurističkim SAD koje u njegovom romanu, isto kao i danas, imaju oko 300 milijuna ljudi. Svoj mandat u Bijeloj kući nastoji obraniti Kerlog, kandidat Muške stranke – nastale spajanjem nekadašnjih demokrata i republikanaca. Glavni protivnik, a kojemu svi na početku predskazuju pobjedu, je kandidatkinja Ženske stranke Evelyn Astor. Kandidat kojeg svi ignoriraju, ali koji na kraju odnosi pobjedu je Jim Roy, kandidat stranke Crnog udruženja koje okuplja američke crnce.

Brazilskim medijima nije bilo u Lobatovim likovima pronaći odraz sudionika ovogodišnje predsjedničke utrke. Tako je Kerlog prepoznat kao John McCain, Astor kao Hillary Clinton, a Roy kao Barack Obama.

Mnogi Brazilci, stoga, vjeruju kako se dio Lobatovog predskazanja već ostvario time što je Hillary Clinton ispala iz utrke, a sve ankete upućuju da će Obama, isto kao i njegov fiktivni ekvivalent, ući u Bijelu kuću.

Međutim, teško da će Obamini pristaše voljeti da se Lobatov scenarij ostvari u potpunosti, s obzirom baš i nema nešto što bi se zvalo "happy endom". Lobato, koji je pisao u vrijeme dok je Ku Klux Klan još uvijek bio važan faktor američke politike, a Jug bio institucionalno segregiran na rasnoj osnovi, predviđa kako rasizam, odnosno rasne napetosti biti aktualne i u 23. stoljeću.

Nakon Royeve iznenadne pobjede su američki bijelci šokirani time što moraju predati vlast crnom predsjedniku, ali istovremeno u strahu da bi crnci reagirali nasiljem ukoliko njihov izabrani predsjednik ne uđe u Bijelu kuću. Dok Kerlog i Roy dogovaraju prijenos vlasti, predloženo je da se svi američki crnci presele u Amazonu, dio nekadašnjeg Brazila u kojemu su brazilski crnci stvorili vlastitu rasno čistu i prosperitetnu državu.

Kerlog, međutim, nudi kozmetičko rješenje, odnosno primjenu tehnologije koja bi američke crnce izgledom učinila identičnim bijelcima te tako smirila rasne tenzije. Roy pristaje, ali prekasno otkriva kako je bila riječ o dijaboličnoj prijevari, odnosno da je "kozmetički tretman"  samo krinka za metode slične onima koje su 1930-ih i 1940-ih primjenjivali nacisti. Roy, suočen s posljedicama svog pristanka, čini samoubojstvo te tako postaje prvi, ali i posljednji crni predsjednik SAD.

Lobato je svoj roman, inače, napisao u vrijeme kada je bio nominiran za trgovačkog atašea u brazilskom konzultatu u New Yorku, te se nadao kako će s njime osvojiti američku publiku. Međutim, reakcije su bile negativne, i njegov plan je propao.

Roman se, inače, u brazilskoj javnosti spominjao i pred američke predsjedničke izbore 1996. godine kada se špekuliralo da će popularni general Colin Powell kao republikanac izazvati Billa Clintona i tako postati prvi crni predsjednik SAD. U svom eseju Aiex Nola Kortner tvrdi kako je Lobato bio vizionar te je njegov roman uistinu imao proročansku dimenziju, ali ne toliko zbog mogućeg dolaska crnca u Bijelu kuću, koliko opisa Holokausta i etničkog čišćenja koje je obilježilo sredinu i kraj 20. stoljeća.

D.A.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara