54.92.167.9 US
 

Brozović: Međunarodni dan materinskoga jezika podsjeća čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih operativnih obveza

Piše:
četvrtak, 19.2.2004. 13:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

UOČI Međunarodnoga dana materinskoga jezika nameće se pojedincima nekoliko misli, a najjednostavnija bi bila da je to jedan od dana posvećenih ovom ili onom pitanju, pa tko je dužan da se za to brine, odradit će svoju dužnost, a svi će ostali prevaliti taj dan kao svaki drugi i što prije ga zaboraviti, no stvari nisu tako jednostavne, jezik nije samo jedno u nizu pitanja ljudskoga društva i čovjekova života, izjavio je poznati hrvatski jezikoslovac akademik Dalibor Brozović u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika.

UNESCO je 21. veljače proglasio Danom materinskog jezika 1999. na tridesetom zasjedanju Glavne skupštine UN-a.

Po Brozovićevim riječima, mi mislimo u jeziku, najčešće materinskome, služeći se jezikom sporazumijevamo se u svim obiteljskim, radnim, društvenim i intelektualnim funkcijama.

"O prošlosti znamo uglavnom samo ono što je bilo zapisano u starim mrtvim jezicima, o nama će naša daleka potomstva znati samo ono što im ostavimo zapisano u sada živim jezicima", rekao je.

Podsjeća kako ljudskih jezika ima nekoliko tisuća (stručnjaci se ne slažu oko broja), a veći jezici imaju i međusobno ponekad vrlo različite dijalekte. Sve je to neizrecivo bogatstvo čovječanstva, dometnuo je.

Brozović ističe da je pritom riječ o različitim pojavama. "U jednim se jezicima nije razvila pismenost i oni su u povijesti nestajali bez traga, tisuće i tisuće njih. Svaki je jezik specifičan odraz ljudskoga duha i ti su nestanci nenadoknadiv gubitak koji se ni s čime ne može usporediti", smatra, dodajući kako takvi jezici i danas nestaju na raznim kontinentima i samo za neznatan postotak znamo da su ikada postojali. Drugi su jezici, dodaje, razvili pismenost, eventualno i svoj književni (standardni) oblik, više se ili manje uključili u modernu međunarodnu civilizaciju, možda zadobili i službeni status, neki postali i svojevrsnim državnim jezicima. Ali ni raznim takvim jezicima nije osigurana budućnost, neki i takvi nestajali su u ne tako dalekoj prošlosti pa i na europskom kontinentu, kazao je.

Napominje kako je svaki je jezik nekomu materinski i svaki ljudski kolektiv može biti ravnopravan s drugima samo ako njegov jezik bar u osnovnim funkcijama služi jednako kao drugi bar okolni jezici.

"Tu postoje razni stupnjevi i razna ograničenja", izjavio je, dodavši kako nekolicina velikih jezika (ne svi) ima službu i prava tzv. međunarodnih jezika, nekim se jezicima dovodi u pitanje samostalnost ili čak opstojnost. Neke grane jezične znanosti imaju posebne kriterije za tretiranje i ocjenjivanje jezika i ne obaziru se dovoljno na to da svi jezici istoga društvenorazvojnog stupnja funkcioniraju za svoj kolektiv jednako, bez obzira na potrebe lingvistike", istaknuo je.

Dodaje kako je, osim toga, globalizacija donijela novosti. "Rastu potrebe za međunarodne funkcionalne obveze jezika i tendencije da samo jedan međunarodni jezik zadrži tu funkciju, čime se samo povećavaju negativne posljedice globalizacije", ističe.

Po Brozovićevoj ocjeni međunarodni dan materinskoga jezika podsjeća čovječanstvo na niz moralnih i praktično operativnih obveza za sve jezike ljudskoga roda. "Čini se da je u tom smislu posve jasno što se sve postavlja pred hrvatsko društvo, hrvatsku znanost i hrvatsku državu", izjavio je.

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije