Foto: Hina

PREMA posljednjim podacima HNB-a, ukupan bruto inozemni dug na kraju travnja iznosio je 45,4 milijardi eura ili 106,3% procijenjenog BDP-a za 2014. Nakon pet mjeseci rasta, koncem travnja bruto inozemni dug bio je nominalno niži za 1 milijardi kuna u odnosu na prethodni mjesec (-2,2%), dok je na godišnjoj razini ostvario pad od 387 milijuna eura ili 0,8%, navodi se u analizi RBA.

Pad ukupnog duga zbog dospijeća euroobveznice

Padu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini najviše je doprinijela opća država čiji je dug krajem travnja uz mjesečni pad od 640 milijuna eura (uslijed dospijeća euroobveznice) iznosio 9,6 milijardi eura čineći tako 21,1% ukupnog bruto inozemnog duga Republike Hrvatske. Na godišnjoj razini dug opće države zabilježio je blagi rast od 120 milijuna eura.

Na godišnjoj razini doprinos padu ukupnog bruto inozemnog duga nastavlja dolaziti od sektora kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora. Naime, unatoč minimalnim mjesečnim promjenama kreditne institucije na godišnjoj razini, 24 mjesec za redom, zabilježile su negativne godišnje stope rasta što je posljedica snažnijeg razduživanja u prethodnoj godini, pojašnjava se u analizi.

Stanje duga kreditnih institucija krajem travnja iznosilo je 8,97 milijardi eura što je 427 milijuna ili 4,5% manje u usporedbi s istim danom prošle godine.

Razduživanje se nastavlja i u ostalim sektorima

Nakon kratkotrajnog rasta u ožujku (zaduživanje koncerna Agrokor) razduživanje na mjesečnoj i godišnjoj razini nastavljeno je i kod ostalih domaćih sektora pa je uz mjesečni pad od 156 milijuna eura (2,2%) dug ostalih sektora dosegnuo 19 milijardi eura. U odnosu na travanj 2013. dug ostalih sektora niži je za 0,8% (156 milijuna eura). Iako je evidentan proces razduživanja ostalih domaćih sektora koji reflektira njihovu oslabljenu potražnju za kreditima u uvjetima izostanka oporavka te osobito investicija, njihov udio u ukupnom bruto inozemnom dugu i dalje je najveći (u travnju 49,1%).

"Razmjerno visoke ovogodišnje potrebe države za zaduživanjem s jedne strane, ali i nastavak procesa razduživanja ostalih domaćih sektora i kreditnih institucija s druge strane podržavaju naša očekivanja o razmjerno malim apsolutnim promjena stanja duga na kraju 2014. u odnosu na 2013. Međutim u uvjetima očekivanog pada gospodarstva i izostanka inflatornih pritisaka, relativni pokazatelji, odnosno udio inozemnog bruto inozemnog duga u BDP-u i na samom kraju godine mogao bi se zadržati iznad 106%.", smatraju analitičari RBA.