54.147.40.153 US
 

Buduće mirovine Hrvata nestaju preko noći

Piše: Goran Borković/ Forum.tm
petak, 2.1.2015. 14:00
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Thirdsectorimpact.eu

"JE LI moguće da mirovinski fondovi sudjeluju u burzovnim spekulacijama koje određenu dionicu dovedu do razine iznad 72 tisuće kuna, da bi se ona potom spustila na jedva dvije kune, a da za to nitko ne odgovara?", pita se Gojko Bežovan, ugledni profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu i vodeći hrvatski ekspert u istraživanju civilnog društva, donosi Forum.tm.

Naime, mirovinski fondovi, naime, sve više postaju sami sebi svrha. Građani za njihovo funkcioniranje izdvajaju golem novac, a da zapravo ne znaju što se s njim događa i hoće li i kada imati koristi od njega.

Što radi DORH?

Postavlja se pitanje kako je moguće da gomila našeg novca odnosno buduće mirovine, nestanu praktički preko noći, a da regulatorne agencije na to šute, kao i ostale državne institucije.

"To i mene zanima. Rekao bih da je ovo pitanje vrijedno kaznenog progona, barem istrage. Jer ako su uistinu mirovinski fondovi bili dio spekulacija na burzi, netko bi za to trebao odgovarati. Vidim da se druge proziva, pa i privodi, zbog napisanog putnog naloga, a o ovome se uporno šuti", kaže Bežovan dodajući da je  tim transakcijama nestala je jedna cijela autocesta, što se uporno prešućuje jer očito vladajućim odnarođenim elitama nije stalo da se zna za takvo što.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bitno je naglasiti da više od 70 posto novca prikupljenog u mirovinskim fondovima je uloženo u državne obveznice Republike Hrvatske koje su najvažnije rejtinške agencije svrstale među smeće, u junk-rejting, koji samim time povlači i najviše cijene kamatnih stopa. Ostali dio uložen je u domaće i strane vrijednosne papire, pri čemu je način kupnje u najmanju ruku – netransparentan.  Kako se naglašava u članku mirovinski fondovi su, naime, prije javno objavljivali svoja ulaganja, što zadnjih godina dijelom ne moraju raditi.

Banke spašavaju vlastitu imovinu

"Takav stav države doveo je do sumnji u transakcije i kupnju dionica u režiji mirovinskih fondova koji su, u vrijeme krize, otvoreno spašavali posrnule tvrtke, osobito građevinske, u kojima su kredite imale iste one banke što su vodile mirovinska društva. Tako se dogodilo da vlasnički portfelj mirovinskih fondova postane vrlo sličan kreditnoj strukturi banaka, što je i dovelo do otvorenih priča da banke s pomoću novca mirovinaca spašavaju vlastite investicije u firmama koje nisu mogle vraćati kredite", naglašava se u članku u kojem se dodaje i primjer takve transakcije.

Nexe grupa nije mogla vratiti 750 milijuna kuna obveznica koje su došle na naplatu, pa su izdali nove obveznice vrijedne 120 milijuna eura. I vrapcima na grani bilo je jasno da Nexe nezaustavljivo klizi prema propasti, ali ne i mirovinskim fondovima (PBZ CO i Raiffeisen), koji su upisali njihove obveznice u zakonski maksimalnom iznosu od po 12 milijuna eura i time Nexeu omogućili preživljavanje, točnije rečeno, nastavak otplate kredita bankama majkama.

Šire ulaganje mirovinskih fondova, dok je pola tranzicijske Europe razmišljalo o njihovu ukidanju, uveo je 2007. godine Ivo Sanader.

Hrvatska je tu da služi bogatima

"Hrvatska uporno služi bogatima, podupire treći mirovinski stup i stambene štedionice, umjesto da napokon izradi obećani program pomoći za beskućnike i one kojima zaista treba pomoć. Hrvatska je pod pritiskom odnarođenih elita zbog kojih ispada da smo sakati ne samo u svom srcu, nego i u svojoj pameti.", zaključuje na kraju Bežovan.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije