54.162.10.211 US
 

Bush i Kerry ulaze u neizvjesne izbore

Piše:
ponedjeljak, 1.11.2004. 06:57
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

SAMO dan pred otvaranje birališta na američkim predsjedničkim izborima republikanski predsjednik George W. Bush i njegov demokratski izazivač John Kerry ulaze u izbore u izjednačenoj borbi za Bijelu kuću.

Niz novih istraživanja javnoga mišljenja pokazalo je potpuno izjednačenu utrku pred izbore 2. studenoga.

Istraživanje instituta Zogby daje Bushu i Kerryju po 48 posto glasova birača. Nekoliko anketa zabilježilo je blagu prednost za predsjednika Busha dok su istraživanja televizije Fox News i American Research Group također pokazala potpuno jednaku potporu za Busha i Kerryja.

Istraživanja pokazuju da su Bush i Kerry praktički izjednačeni i u ključnim saveznim državama za koje još vode borbu, na Floridi, u Ohiou, Pennsylvaniji, Wisconsinu, Minnesoti, New Hampshiru i New Mexicu.

Prema Zogbyjevoj anketi neovisni kandidat Ralph Nader, kojega neki demokrati krive da je privukao dovoljno glasova na izborima 2000. od njihovog kandidata Ala Gorea da bi ga stajao pobjede, dobija 1,2 posto glasova.

Ulazeći u potpuno neizvjesne izbore Bush i Kerry su u nedjelju ponovno pokazivali svoju snagu u nacionalnoj sigurnosti, s Bushom koji je zatražio od birača da ostanu uz njega i Kerryjem koji je pozvao na promjenu u Bijeloj kući.

Bush je na Floridi obećao nastavak nepokolebljive borbe protiv terorizma, a Kerry u New Hampshireu ustvrdio da može bolje nego Bush obaviti posao u Iraku i ratu protiv terorista.

Na ovim izborima, prvim nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., dominira pitanje nacionalne sigurnosti, s borbom protiv terorizma i ratom u Iraku koji su zaokupili najviše pozornosti.

Očekuje se da bi na izbore moglo izaći između 118 i 121 milijun birača, između 58 i 60 posto građana s pravom glasa, što je između 12 i 15 milijuna više nego 2000. Povećan interes i motivacija birača izazvana je kontroverznim ratom u Iraku, konzervativnim Bushovim predsjedništvom koje je polariziralo Amerikance i njegovom tijesnom pobjedom na izborima 2000. za koje mnogi demokrati još uvijek misle da su ukradeni njihovu kandidatu Alu Goreu.

Tradicionalno veći izlazak na birališta pogoduje izazivaču, u ovom slučaju Kerryju, ali to ovaj put nije sigurno jer su i Bushovi republikanci uložili ogroman napor da potaknu izlazak svojih pristalica koji su iznimno mobilizirani za izbore.

Analitičari se slažu da će ovi izbori biti referendum o Bushu, a manje opredjeljivanje za Kerryja. Strasti koje je Bush uzburkao, posebice napadom na Irak, vodit će glasače na ovim izborima, kako njegove pristalice tako i protivnike.

Birači na američkim predsjedničkim izborima 2. studenoga ne biraju izravno predsjednika nego izbornike u Izbornom koledžu (Electoral College).

Za pobjedu na izborima treba osvojiti 270 od ukupno 538 glasova izbornika u Izbornom koledžu koje birači biraju u pojedinim saveznim državama. Na glasačkim listićima uz izbornike koji pripadaju strankama pojedinih kandidata stoji za koga su, Busha ili Kerryja, i onaj kandidat koji dobije većinu glasova birača dobija i sve izbornike pojedine države. Izbornici potom 13. prosinca izabiru predsjednika SAD-a.

Pobjednik na izborima ne mora dobiti najviše glasova birača na nacionalnoj razini, nego najveći broj glasova Izbornog koledža.

Na ovako tijesnim izborima, drže analitičari, moguće je da će se ponoviti slučaj iz 2000. kada je Bush pobijedio dobivši manje glasova birača, ali većinu izbornika.

Analitičari također predviđaju mogućnost da i Bush i Kerry dobiju po 269 glasova izbornika u kojem slučaju će pobjednika odlučiti glasovanje u Zastupničkom domu američkog Kongresa. Budući da se odlučuje glasovanjem država, koje imaju po jedan glas, pobijedio bi Bush jer njegovi republikanci kontroliraju većinu izaslanstava država.

I demokrati i republikanci su, predviđajući tijesne rezultate, pripremili tisuće odvjetnika koji će nadzirati izbore i biti spremni tužiti za svaku nepravilnost. Nije isključeno da izbori ponovno završe pred Vrhovnim sudom kao 2000. kada je Sud nakon 35 dana prekinuo ponovno prebrojavanje glasova na Floridi i tako praktički dao pobjedu Bushu koji je na kraju u toj državi imao samo 537 glasova više od Gorea.

Vrpca s porukom čelnika al Qaede Osame bin Ladena u kojoj je upozorio američke birače da će oni biti odgovorni za bilo kojeg predsjednika koji bude želio progoniti muslimane ponovno je usmjerila pozornost predizborne kampanje na opasnost od terorizma.

Ne očekuje se, međutim, da će poruka utjecati na opredjeljivanje američkih birača.

Američki ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge rekao je da se Amerikanci mogu osjećati sigurnim odlazeći na birališta unatoč bin Ladenovoj prijetnji.

On je istaknuo da video snimka ne sadrži određenu prijetnju napadom, ali i da će za izbore biti poduzete pojačane mjere sigurnosti kao i za svaki događaj tog tipa nakon napada 11. rujna.

Amerikanci će u utorak također odlučiti tko će imati prevlast u Kongresu i birati guvernere u 11 saveznih država. Na izborima je cijeli Zastupnički dom Kongresa i 34 mjesta u Senatu. Trenutno Bushovi republikanci imaju 229 od 435 mjesta u Zastupničkom domu Kongresa i 51 od 100 mjesta u Senatu i očekuje se da će zadržati kontrolu u oba doma.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije