ČAČIĆ O REZULTATIMA OBNOVE I POVRATKA POVRATNIKA I IZBJEGLICA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić održao je u ponedjeljak u Zagrebu sastanak s predstavnicima međunarodnih institucija u Hrvatskoj na kojem ih je obavijestio o rezultatima postignutim u obnovi i povratku povratnika i izbjeglica u razdoblju od 2000. do 2003. godine, te o novim inicijativama hrvatske Vlade u sklopu toga.
Hrvatski je ministar prvi put najavio da će se bivšim nositeljima stanarskih prava s područja posebne državne skrbi dati zamjenska imovina u skladu sa Zakonom o obnovi.
Oni, kazao je Čačić, koji žive izvan područja posebne državne skrbi, npr. Rijeci, Zagrebu, moći će se uključiti u Program poticajne stanogradnje (POS) pod istim uvjetima kao i ostali građani, s tim da će morati živjeti u tim stanovima a ne ih kapitalizirati, odnosno prodavati.
S tim u vezi, Čačić je predložio da se u idućih 30 dana osmisli model kako to izvesti te je pozvao međunarodne predstavnike da se i oni uključe i pomognu.
U sljedećih 90 dana nakon toga, predložio je Čačić trebalo bi krenuti u široku kampanju s razmjenama informacija kako bi se već 1. lipnja mogli podnijeti prvi zahtjevi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministar Čačić je istaknuo da je to službeno Vladino stajalište, a ne neslužbena inicijativa.
Govoreći o dosadašnjim rezultatima u obnovi i povratku povratnika i izbjeglica, Čačić je sudionicima sastanka iznio bitne pretpostavke koje su omogućile napredak u tom procesu.
To su, rekao je Čačić, promjena pravnog okvira odnosno izmjene i dopune Zakona o obnovi i Zakona o područjima posebne državne skrbi, zatim značajna financijska ulaganja u stvaranju održivih uvjeta povratka i razvitka ratom stradalih područja, te transparentnost provedbe programa i unapređenje suradnje s nevladinim organizacijama. I na kraju, istaknuo je Čačić, to je intenzivna međunarodna suradnja i ostvarivanje pristupa međunarodnim financijskim institucijama i fondovima.
Osim hrvatske države koja u najvećoj mjeri financira obnovu i povratak Čačić je naveo i neke međunarodne donatore od kojih su najznačajniji Europska komisija - ABS, ali i program Cards 2001. te drugi programi ICR, GTZ i drugi.
Hrvatska država brine se o hrvatskim građanima a u tom okviru dragocjena je pomoć međunarodnih organizacija. Nažalost, ona nije prevelika, rekao je hrvatski ministar, dodavši da udio međunarodnih organizacija u programu obnove iznosi samo sedam posto, dok ostatak snosi Hrvatska.
Čačić je ocijenio i da je u zadnje tri godine značajno unaprijeđena dinamika i održivost povratka tako da se vratilo ukupno 70.432 prognanika od kojih je čak 60 posto manjinskih povratnika.
Sastanku su osim hrvatskog ministra i predstavnika Ministarstva za obnovu, graditeljstvo i javne radove prisustvovali šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunnenburger, šef Misije organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Peter Semneby, šef Misije UN-ovog povjerenstva za izbjeglice (UNHCR) Olusey Bajulaiye, te veleposlanici stranih država akreditiranih u Hrvatskoj.
Hrvatski je ministar prvi put najavio da će se bivšim nositeljima stanarskih prava s područja posebne državne skrbi dati zamjenska imovina u skladu sa Zakonom o obnovi.
Oni, kazao je Čačić, koji žive izvan područja posebne državne skrbi, npr. Rijeci, Zagrebu, moći će se uključiti u Program poticajne stanogradnje (POS) pod istim uvjetima kao i ostali građani, s tim da će morati živjeti u tim stanovima a ne ih kapitalizirati, odnosno prodavati.
S tim u vezi, Čačić je predložio da se u idućih 30 dana osmisli model kako to izvesti te je pozvao međunarodne predstavnike da se i oni uključe i pomognu.
U sljedećih 90 dana nakon toga, predložio je Čačić trebalo bi krenuti u široku kampanju s razmjenama informacija kako bi se već 1. lipnja mogli podnijeti prvi zahtjevi.
Ministar Čačić je istaknuo da je to službeno Vladino stajalište, a ne neslužbena inicijativa.
Govoreći o dosadašnjim rezultatima u obnovi i povratku povratnika i izbjeglica, Čačić je sudionicima sastanka iznio bitne pretpostavke koje su omogućile napredak u tom procesu.
To su, rekao je Čačić, promjena pravnog okvira odnosno izmjene i dopune Zakona o obnovi i Zakona o područjima posebne državne skrbi, zatim značajna financijska ulaganja u stvaranju održivih uvjeta povratka i razvitka ratom stradalih područja, te transparentnost provedbe programa i unapređenje suradnje s nevladinim organizacijama. I na kraju, istaknuo je Čačić, to je intenzivna međunarodna suradnja i ostvarivanje pristupa međunarodnim financijskim institucijama i fondovima.
Osim hrvatske države koja u najvećoj mjeri financira obnovu i povratak Čačić je naveo i neke međunarodne donatore od kojih su najznačajniji Europska komisija - ABS, ali i program Cards 2001. te drugi programi ICR, GTZ i drugi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska država brine se o hrvatskim građanima a u tom okviru dragocjena je pomoć međunarodnih organizacija. Nažalost, ona nije prevelika, rekao je hrvatski ministar, dodavši da udio međunarodnih organizacija u programu obnove iznosi samo sedam posto, dok ostatak snosi Hrvatska.
Čačić je ocijenio i da je u zadnje tri godine značajno unaprijeđena dinamika i održivost povratka tako da se vratilo ukupno 70.432 prognanika od kojih je čak 60 posto manjinskih povratnika.
Sastanku su osim hrvatskog ministra i predstavnika Ministarstva za obnovu, graditeljstvo i javne radove prisustvovali šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunnenburger, šef Misije organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Peter Semneby, šef Misije UN-ovog povjerenstva za izbjeglice (UNHCR) Olusey Bajulaiye, te veleposlanici stranih država akreditiranih u Hrvatskoj.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati