Gotovo sto godina nakon rođenja i 30 nakon što se odrekao fotografije, legendarni Henri CartierBresson vraća se na scenu s velikom retrospektivom i otvorenjem vlastite zaklade u Parizu. L

Izložba je otvorena ovih dana u Nacionalnoj knjižnici u Parizu, a predstavlja 350 klasika fotografije i crteža 94-godišnjeg Francuza, poznatog kao začetnika reporterske fotografije. Među njima je portret slikara Henrija Matissea u njegovu ateljeu i ulične slike iz dalekih krajeva kao što su Indonezija, Meksiko i SAD - od kojih su mnoge postale ključnim dokumentima svojeg doba.

"U kategoriji fotonovinarstva nema mu ravnoga. Nema drugog fotografa na svijetu koji može napraviti nešto na razini ovih slika", kaže Robert Delpire, direktor Zaklade Henri Cartier-Bresson i voditelj izložbe.

Jedan od osnivača fotografske agencije Magnum 1947. godine,

Cartier-Bresson je postao prvim zapadnim fotografom kojem je 1954. dozvoljen ulaz u SSSR. Ovjekovječio je smrt Mahatme Gandhija u Indiji i komunističku revoluciju u Kini.

"Fotografirati znači... staviti glavu, pogled i srce u jednu točku. To je način života", izjavio je jednom prilikom.

Nasumični pristup slikanju Cartier-Bressona predstavljen je u knjizi iz 1952. "The Decisive Moment" (Odlučni trenutak), čiji naslov najbolje opisuje njegov način hvatanja prolaznih trenutaka.

"Tako je brz. Leica se pojavljuje niotkuda i zum, opet nestaje. Zaista je iznenadan i to dijelom zahvaljuje svojoj prirodnoj nervozi", kaže Delpire.

Za čovjeka koji ima takav utjecaj, Cartier-Bresson gotovo ne postoji u javnosti. Mrzi da ga fotografiraju i samo rijetko daje intervjue. Ova retrospektiva po prvi put omogućava njegovim obožavateljima da vide osobne bilježnice i fotografije iz djetinjstva i iz ratnog zatočeništva u Njemačkoj ranih 1940-ih godina.

Izložba će se nakon Pariza preseliti u Barcelonu u rujnu, a u Berlin i Rim 2004. godine.

(Hina) pgo bnš