107.20.120.65 US
 

Časopis "Društvena istraživanja" o depopulaciji Hrvatske

Piše:
petak, 12.11.2004. 13:01
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U Hrvatskoj će po projekciji hrvatskih demografa 2031. biti 3,680.750 stanovnika, što znači da će se stanovništvo u državi smanjiti za 756.710 stanovnika ili 17,1 posto.

Sljedećih trideset godina demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva Hrvatske, koje će osim demografskih proizvesti i brojne društveno-gospodarske te druge posljedice, zaključuju Ivo Nejašmić s Geografskoga odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Roko Mišetić sa zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti, autori projekcije, koja je znatno nepovoljnija za Hrvatsku od poznate prošlogodišnje Ujedinjenih naroda koja je dodatno zazvonila na uzbunu.

Svoj rad, u kojem su se služili analitičkom metodom ili tzv. metodom komponenata, naslovljen "Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031." dvojica demografa objavila su u novom tematskom dvobroju Društvenih istraživanja (72-73), časopisa Instituta društvenih znanosti "Ive Pilara", s temom o "Depopulaciji Hrvatske".

Po izračunu Nejašmića i Mišetića depopulacija u idućih trideset godina ne će biti linearna, nego će se postupno pojačavati, a najizraženija će biti u desteljeću od 2021. do 2031., kad će se stanovništvo u Hrvatskoj apsolutno smanjivati za 33.729 na godinu.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nejašmić i Mišetić upozoravaju i na pogoršanje dobnog sastava stanovništva. Udio mladih do 14 godina prepolovit će se, sa 23,7 posto (2001.) na 17,4 posto (2031.), a udio starih od 65 i više godina povećat će se sa 15,7 na 22,6 posto. Mlađa fertilna skupina žena (20-29 godina) smanjit će se više od trećine. Prosječna dob iznosit će 44,5 godina. Analizirajući mogući utjecaj vanjske migracije, autori ističu da ona ne će bitno utjecati na demografska kretanja.

Časopis donosi i radove akademkinje Alice Wertheimer-Baletić o depopulaciji i starenju hrvatskog stanovništva, Jakova Gele, koji prvi put u našoj stručnoj literaturi analizira kretanje boravećeg stanovništva Hrvatske, Anđelka Akrapa o velikom utjecaju zapošljavanja u inozemstvu na ubrzanje depopulacije, Dane Pejnovića o depopulaciji kao posljedici nerazmjerna regionalnog razvoja Hrvatske te Dražena Živića i Nenada Pokosa koji prvi put izračunavaju ukupne demografske gubitke u tijeku Domovinskoga rata.

Šest tekstova koji razmatraju problem depopulacije, kako napominje urednik tematskoga sveska Ivo Nejašmić, nedvojbeno pridonose znanstvenoj spoznaji razmatrane teme, a nada se da će potaknuti istraživače i na dublje proučavanje demografskog razvoja Republike Hrvatske.

(Hina) xmc ymc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije