CASTRO ODBACUJE EUROPSKU POMOĆ, BRANI DOSTIGNUĆA REVOLUCIJE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kubanski predsjednik Fidel Castro odgovorio je u subotu, na 50. obljetnicu kubanske revolucije, kritikama Europske unije zbog kršenja ljudskih prava u njegovoj zemlji odbacivanjem europske pomoći i prekidanjem političkih kontakata. L
"Kubi nije potrebna pomoć Europske unije kako bi preživjela", rekao je Castro u govoru pred 10.000 pristaša okupljenih u povodu 50. obljetnice napada na vojarnu Moncada kojim je započela njegova ljevičarska revolucija.
Europska unija ograničila je u lipnju bilateralne posjete na visokoj razini i smanjila sudjelovanje država članica na kulturnim događajima na Kubi. Europska komisija također je, zbog represije disidenata u ožujku, zamrznula zahtjev Havane da se priključi sporazumu o pomoći.
"Kubanska vlada, držeći do svojeg dostojanstva, odbacuje bilo kakvu pomoć ili ostatke humanitarne pomoći koje možda ponudi Europska komisija i vlade Europske unije", rekao je Castro.
Europska unija najveći je trgovinski partner Kube i najveći izvor ulaganja, kao i izvor najvećeg dijela prihoda od turizma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Castro je kazao da će Kuba prihvatiti samo pomoć regionalnih ili mjesnih vlada, nevladinih organizacija i pokreta za solidarnost u Europi "koji ne postavljaju političke uvjete".
Kubanski predsjednik u svojem je govoru također napao europske zemlje zbog pljačkanja kolonija i osiromašivanja milijardi ljudi, naglašavajući da bi trebale isplatiti naknade afričkim zemljama zbog "štete nanesene stoljećima ropstva i kolonijalizma".
"Ni Europa ni Sjedinjene Države neće imati posljednju riječ o budućnosti čovječanstva", poručio je.
Castro se prisjetio i teških socijalnih uvjeta iz vremena svojeg prethodnika, diktatora Fulgencija Batiste, kojeg je s vlasti srušio 1959. godine.
Istaknuo je kako je kubansko socijalističko društvo postiglo više obrazovne i zdravstvene standarde od nekih razvijenih zemalja.
S time se ne slaže sve veći broj disidenata koji od prošle godine sve glasnije pozivaju na demokratske reforme i ukidanje jednostranačkog režima. U ožujku ih je 75 završilo u zatvoru.
Unatoč otvaranju turizmu i stranim ulaganjima, kubansko gospodarstvo nikada se nije u potpunosti oporavilo od kraha Sovjetskog Saveza. Većina Kubanaca mjesečno zarađuje između 10 i 15 američkih dolara i živi u trošnim kućama.
"To je još jedna godina frustracija. Nema budućnosti i vlada je ni ne nudi", rekao je disident Vladimiro Roca, sin jednog od osnivača vladajuće Komunističke partije.
"Kubi nije potrebna pomoć Europske unije kako bi preživjela", rekao je Castro u govoru pred 10.000 pristaša okupljenih u povodu 50. obljetnice napada na vojarnu Moncada kojim je započela njegova ljevičarska revolucija.
Europska unija ograničila je u lipnju bilateralne posjete na visokoj razini i smanjila sudjelovanje država članica na kulturnim događajima na Kubi. Europska komisija također je, zbog represije disidenata u ožujku, zamrznula zahtjev Havane da se priključi sporazumu o pomoći.
"Kubanska vlada, držeći do svojeg dostojanstva, odbacuje bilo kakvu pomoć ili ostatke humanitarne pomoći koje možda ponudi Europska komisija i vlade Europske unije", rekao je Castro.
Europska unija najveći je trgovinski partner Kube i najveći izvor ulaganja, kao i izvor najvećeg dijela prihoda od turizma.
Kubanski predsjednik u svojem je govoru također napao europske zemlje zbog pljačkanja kolonija i osiromašivanja milijardi ljudi, naglašavajući da bi trebale isplatiti naknade afričkim zemljama zbog "štete nanesene stoljećima ropstva i kolonijalizma".
"Ni Europa ni Sjedinjene Države neće imati posljednju riječ o budućnosti čovječanstva", poručio je.
Castro se prisjetio i teških socijalnih uvjeta iz vremena svojeg prethodnika, diktatora Fulgencija Batiste, kojeg je s vlasti srušio 1959. godine.
Istaknuo je kako je kubansko socijalističko društvo postiglo više obrazovne i zdravstvene standarde od nekih razvijenih zemalja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
S time se ne slaže sve veći broj disidenata koji od prošle godine sve glasnije pozivaju na demokratske reforme i ukidanje jednostranačkog režima. U ožujku ih je 75 završilo u zatvoru.
Unatoč otvaranju turizmu i stranim ulaganjima, kubansko gospodarstvo nikada se nije u potpunosti oporavilo od kraha Sovjetskog Saveza. Većina Kubanaca mjesečno zarađuje između 10 i 15 američkih dolara i živi u trošnim kućama.
"To je još jedna godina frustracija. Nema budućnosti i vlada je ni ne nudi", rekao je disident Vladimiro Roca, sin jednog od osnivača vladajuće Komunističke partije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati